Svaka druga tvrtka u Hrvatskoj lani je bila žrtva gospodarskog kriminala, uz pretrpljene štete od 50.000 do milijun dolara. U odnosu na godinu prije, stopa gospodarskog kriminala u Hrvatskoj sada je dvostruko veća i dosegla je 53 posto. Tako je Hrvatska prilično visoko u nezahvalnoj statistitici i nadmašila je svjetski prosjek (49 posto).
U usporedbi sa zemljama istočne Europe još gore stojimo - prosjek regije u koju su nas svrstali je 47 posto, pokazalo je PwC-ovo Globalno istraživanje gospodarskog kriminala.
Pada korupcija, kraže, prevare s nabavom...
No osim porasta gospodarskog kriminala, istražiavanje je otkrilo neke prilično zanimljive, nazovimo to tako, trendove. Kako analizira Poslovni dnevnik, istraživanje pokazuje da su mito i korupcija u padu. Godine 2016. na korupciju se žalila trećina biznisa u Hrvatskoj, a lani njih svega 12 posto. U padu su i krađe (s 58 posto biznisa koji su bili pogođeni krađama 2016. na 30 posto lani). Padaju i prijevare u nabavi (sa 17 na 9 posto), računovodstvene prijevare (sa 17 na 6 posto), pranje novca (sa 17 na nula posto), hipotekarne prijevare (sa 17 na nula posto), špijunaža (s 8 na nula posto) i kršenje prava intelektualnog vlasništva (s 8 na nula posto).
Pa zašto smo onda tako loši?
Zbog odlaska radnika (u zemlje koje daleko bolje stoje u ovakvim istraživanjima), nestale su čak prijevare u ljudskim resursima, gdje se varalo prilikom zapošljavanja i s plaćama. Pa zašto nam je onda tako loše? Prema istraživanju, zbog manipulacija, točnije rastu kriminalna djela poput nezakonitih udruživanja i zloupotrebe nadmoćne tržišne pozicije, odnosno kršenje Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (koje je s nula skočilo na 6 posto).
Vara se s poticajima...
U porastu je i obmanjujuće poslovno ponašanje, u koje ulazi i zloupotreba poticaja. Taj oblik kriminala s nule se preklani snažno odrazio i lani ga je osjetilo čak 33 posto poduzetnika u Hrvatskoj. On je posebno ozbiljan, jer četvrtina biznisa tvrdi da ostavlja najveće posljedice. PwC objašnjava i što se točno pod time smatra "Obmanjujuće poslovno ponašanje obuhvaća bilo kakvo prijevarno ponašanje kompanija u odnosu na tržište i javnost, vezano za proizvode ili usluge koje kompanije prodaju. Uključuje i davanje lažnih informacija o proizvodima i uslugama", objašnjavaju iz PwC-a Hrvatska.
...ali najgori su klijenti
Najrašireniji gospodarski kriminal, su potrošačke prevare kojima klijenti ili drugi subjekti kroz hipotekarne prijavare, zloupotrebe kreditnih kartica, prijevare u osiguranju, lažne identitete i na druge načine varaju biznise. Čak 36 posto organizacija od toga je imalo najveću štetu. Najčešće žrtve prijevara su tehnološke tvrtke, osiguravatelji, financijaši i trgovci - a počinitelji potrošači.
