Sjedinjene Američke Države imaju iskustva s takozvanim 'logičnim' bombama. Britanski tjednik Economist u srpnju je objavio udarnu priču o sigurnosti od napada hakera i eksploziji naftovoda 1982. u sovjetskom Sibiru. Navodno se radilo o najvećoj nenuklearnoj eksploziji, koju su popratili i sateliti, a izazvana je zbog pogrešnog kompjutorskog programa.
List piše da je program ukrao jedan ruski špijun u Kanadi. O akciji je informiran pak drugi dvostruki agent pa su špijuni CIA-e prije toga program manipulirali.
U proteklih 30 godina ovisnost o sveprisutnoj informacijskoj tehnologiji uvelike je porasla – a time i su i opasnosti postale sve veće.
U svibnju se sastala skupina stručnjaka pod predsjedanjem bivše američke državne tajnice Madeleine Albright. Došla je do rezultata da su napadi hakera jedna od tri najvjerojatnije prijetnje NATO savezu. Idealni ciljevi su važne grane infrastrukture, primjerice opskrba električnom energijom, javlja Deutsche Welle.
U Tallinu, glavnom gradu Estonije, u centru za obranu NATO-a od napada hakera u proljeće 2010. simuliran je napad. Zajedno sa Švedskom i nekim drugim državama simuliran je napad na šest dostavljača energije zajedno s njihovim IT strukturama. Šest ekipa sa po deset stručnjaka branili su virtualne energetske centrale. Jedna ekipa je napadala.
Pukovnik Martin Gürtel kojeg je poslala njemačka vojska u Tallin, gdje je bio zamjenik voditelja napadača, pohvalio je napore branitelja ali rezultat ipak govori za sebe: "Na internetu napadači su u potpunosti preuzeli servere, a jednu su centralu i uspješno uništili".
Vježbu, u kojoj je sudjelovalo 100 osoba, pripremio je Rains Ottis, znanstvenik u Centru za obranu od napada hakera u Tallinu.
Veliki novac za velike štete
Charlie Miller se ubraja u deset najboljih hakera u svijetu. Na konferenciji o temi sukobi s hakerima u Tallinu igrao je scenarij da ga sjevernokorejski šef države Kim Jong Il angažira za sastavljane vojske hakera.
Miilerov zaključak je bio da treba 50 milijuna dolara godišnje i dvije godine, tada bi mogao nanijeti štetu bilo kojoj zemlji na svijetu.
"Mogli bi zasigurno ući svugdje, gdje želimo ući, u svaki kompjutor i uzrokovati kvarove. Naravno da to nije isto kao bacanje bombe. Međutim, zbog činjenica da danas toliko toga ovisi o kompjutoru mogli bismo za nekoliko godina i s dovoljno novca počiniti veliku štetu", samouvjereno za Deutsche Welle kaže Miller i dodaje da ga s ljudima koje bi školovao, ništa ne bi moglo spriječiti da uđe bilo koji sustav na svijetu.
Prethodni članci:
arti-201002020172006 arti-201007050265006 arti-201001040477006