Predlažu da se ugledamo na Latviju, no je li to pametno?

9.10.2013.
9:39
VOYO logo

No, Latvija je kontrovezni slučaj koji izaziva duboke podjele u stručnim i političkim krugovima u svijetu. Europska komisija, financijski krugovi i latvijski premijer Valdis Domrovskis hvale Latviju kao primjer uspješnih reformi, dok je MMF i Svjetska banka ne preporučuju kao uzor, piše Novi list.

Naime, latvijsko se gospodarstvo od početka krize 2008. do jeseni 2009. srozalo za 25 posto, a nakon šok terapije, BDP je do ljeta 2013. porastao ukupno 18 posto (iako je još 12 posto slabiji nego prije krize). Nezaposlenost je na vrhuncu krize skočila na 22 posto, a sada je pala na 12 posto. Ali, ovaj statistički uspjeh dogodio se zbog iseljavanja ljudi iz zemlje, upozorio je glavni ekonomist MMF-a Olivier Blanchard.

Iako iseljavanje iz Latvije traje od stjecanja nezavisnosti 1991. godine, najveći val odlazaka pokrenuo se početkom krize, kad je izgubila 10 posto ljudi, uglavnom mlađih i obrazovanijih. Dok su bankari hvalili šok-terapiju u Latviji, njezini su građani pakirali kovčege.

Mračna vizija budućnosti ako se iseljavanje nastavi

To iseljavanje brine mnoge stručnjake: bivši savjetnik latvijske vlade Michael Hudson kaže da takva politika 'vodi u eutanaziju zemlje', a predsjednik Latvije Andris Berzinš smatra da će za deset godina doći u pitanje Latvija kao neovisna država. Edward Hugh, makroekonomist i demograf iz Barcelone, kaže da će Latvija u budućnosti ovisiti o proračunskim transferima iz EU budući da neće biti dovoljno radnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Priča o uspjehu Latvije je Potemkinovo selo, koje su neoliberalni lobisti poput Andersa Aslunda sagradili za novinare i političare kad posjećuju tu zemlju, a koji to prihvaćaju kao realnost", kaže Michael Hudson, koji je Latviji predlagao devalvaciju valute, slično kao MMF. No, Vlada u Rigi nije ih poslušala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šok-terapiji po baltičkom uzoru usprotivila se prošlog tjedna i viša ekonomistica Svjetske banke u Zagrebu, Sanja Madžarević Šujster. Tvrdi da to za Hrvatsku ne bi bilo dobro, jer je gospodarstvo jako ovisno o poslovima i subvencijama iz proračuna, o kojem ovisi i egzistencija oko dva milijuna građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 22
USKORO
VOYO logo
Još iz rubrike
Image
SKUPLJE ZADUŽIVANJE /

Imate kredit? Stručnjak izračunao koliko će se povećati rata u 2024: 'Na simulaciji kredita od 100.000 eura…'