Vrijeme velike stabilnosti banaka i bankarskog sustava je iza nas. Tako je povjerenje građana u banke do 2007. raslo, a potom se s početkom gospodarske krize u Hrvatskoj urušilo, pokazalo je istraživanje GfK. Udio građana koji nisu percipirali nikakav rizik za sigurnost štednje se smanjio, a istovremeno udio onih koji su taj rizik procjenjivali kao jako veliki se znatno povećao. Pozitivni pomaci, kad je riječ o povjerenju u banke, pojavili su se u drugom kvartalu prošle godine, no to je bilo kratkog vijeka, budući da se odmah potom sve opet značajno urušilo.
Trend je to vjerojatno koji odražava opće stanje u zemlji i financijske krize u eurozoni. Credo banka je bankrotirala, za neke se banke procjenjuje regularnost poslovanja, sve se češće čuju informacije o krizama u zemljama iz kojih dolaze banke – matice i o njihovim mogućim potezima u zemljama jugoistočne Europe. Razina povjerenja u HNB i guvernera je još uvijek visoka, no kad se pogleda 2010. godina to povjerenje je ipak palo.
Je li poticaj banaka i Vlade dovoljan za povećanje štednje?
Kriza u eurozoni, naročito u zemljama iz kojih dolaze vlasnici banaka koje posluju u Hrvatskoj, dovela je do toga da se međunarodne bankarske grupacije dvojako procjenjuju: podjednaki je udio građana koji percipiraju međunarodne grupacije kao jamac, ali i kao izvor rizika za sigurnost banaka-kćeri u Hrvatskoj. Procjene sigurnosti i povjerenja preduvjet su poslovanja banaka.
S ciljem povećanja povjerenja u banke, Vlada je osigurala štedne uloge do 400.000 kn, a banke pokušavaju pridobiti klijente dizanjem kamata na štednju. No, pitanje je hoće li to biti dovoljan poticaj da hrvatski građani povećaju svoje štedne uloge u bankama ili će se možda okrenuti drugim oblicima štednje.
