Po uzoru na istraživanje britanske kompanije Fast Future, MojPosao napravio je anketu među 360 hrvatskih građana kojima je postavio pitanja o njihovom "poslu budućnosti". Točnije, ispitanicima su na izbor ponuđena četiri zanimanja iz britanskog istraživanja.
Hrvati su se, pak, najviše zainteresirali za stručnjaka za klimatske promjene. Naime, na pitanje "Za koje biste se od ponuđenih zanimanja budućnosti najradije školovali/prekvalificirali?", 29 posto ispitanika je odabralo upravo takve stručnjake. Većina to opravdava dinamičnim klimatskim promjenama koje se događaju.
Posao specijalista za nanomedicinu odabralo bi, pak, 19 posto ispitanika, ponajviše jer to smatraju zanimljivim područjem znanosti te zato što smatraju da nanomedicina i regenerativna medicina predstavljaju budućnost.
Njih 14 posto htjeli bi postati stručnjaci za stvaranje novih organa, također zato što smatraju da će se u budućnosti pojaviti potreba za tim zanimanjem te kako bi pomogli ljudima u rješavanju zdravstvenih tegoba.
Za 6 posto ispitanika pravo zanimanje budućnosti predstavlja ono farmera za uzgoj genetski modificiranih biljaka, prije svega, radi pomoći čovječanstvu u preživljavanju, ali i života u prirodi i slobode koju, prema njihovom mišljenju, takav život pruža.
Ostalih 32 posto ispitanika odabralo bi neko drugo zanimanje, među kojima su najzanimljivija stručnjak za robotiku, astronaut, terapeut alternativne medicine i stručnjak za antikorupciju. Među poželjnim zanimanjima budućnosti, prema mišljenju ispitanika, su i stručnjak za ekologiju, farmaceut, stručnjak za elektroniku i komunikacije te antropolog. Čini se da većina ispitanika smatra i kako zanimanje političara ima dobru perspektivu, jer ga je velik broj istaknuo kao atraktivno.
