Hrvatska se s bogatstvom po glavi stanovnika od 147.545 dolara nalazi na 28. mjestu u regiji zemalja Europe i središnje Azije. Pokazuje to izvješće Svjetske banke pod nazivom "Promjene bogatstva nacija 2018.". Pozivajući se na podatke iz 2014. Svjetska banka navodi kako su zemlje regije imale 27 posto udjela u svjetskom bogatstvu pri čemu su najveći dio bogatstva u regiji držale zemlje zapadne Europe, dok se Hrvatska našla ispod prosjeka te regije koji iznosi 368.233 dolara.
Poljska je na ljestvici jedno mjesto iznad Hrvatske s iznosom od 154.932 dolara, dok je Slovenija na 16. poziciji, s iznosom od 351.776 dolara.
Zapadnoeuropske zemlje u 2014. godini držale su 83 posto regionalnog bogatstva - Njemačka 19 posto, Francuska 14 posto, Velika Britanija 13, Ruska Federacija devet, dok je preostalih osam posto bilo u rukama istočnoeuropskih i srednjoazijskih zemalja. Pritom je bogatstvo po glavi stanovnika značajno variralo u toj regiji. Naime, Norveška, Švicarska i Luksemburg imali su bogatstvo od više od milijun dolara po građaninu, i zapravo su njihovi građani bili među najbogatijima u svijetu, dok je u većini preostalih zemalja OECD-a s visokim dohotkom bogatstvo po glavi stanovnika iznosilo između 600 i 900 tisuća dolara. S druge strane, značajan broj istočnoeuropskih i zemalja središnje Azije, njih 13, imalo je bogatstvo ispod 100 tisuća dolara po osobi.
Različiti razlozi pada i stagnacije
Prema izvješću, globalno bogatstvo poraslo je za 66 posto na 1.443 tisuća milijardi dolara. No, sve je veća nejednakost jer je bogatstvo po glavi stanovnika u zemljama OECD-a s visokim prihodima bilo 52 puta veće nego u zemljama s niskim prihodima. Promjena bogatstva između 1995. i 2014. bila je prilično raznolika, pri čemu su neke zemlje pokazale veliki napredak, dok su druge potonule, posebice nakon financijske krize 2009. godine.
Razlozi zbog kojih se bogatstvo po stanovniku u nekim zemljama smanjilo ili stagniralo su različiti. Primjerice, u Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj ono se smanjilo nakon financijske krize u 2010. godini, usred rasta vanjskog duga tih zemalja te stagnacije ili pada ljudskog kapitala.
Bogatstvo po glavi stanovnika u Turskoj je stagniralo povećavši se samo dva posto između 1995. i 2014. godine i to zbog povećanja tereta inozemnog duga, pada razine prirodnog kapitala, koji predstavlja velik udio bogatstva, kao i malih dobitaka kada je u pitanju druga imovina.
Veliki rast BiH, no...
U drugim zemljama, ukupno bogatstvo te ono po glavi stanovnika se povećalo. Pritom, smanjenje populacije pridonijelo je povećanju bogatstva po stanovniku u značajnom rasponu zemalja Europe i središnje Azije, kao što su Armenija, Gruzija, Moldavija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i još nekima.
BiH je imala najveći rast bogatstva po stanovniku i to od 274 posto. Dogodilo se to prije svega zbog brzog rasta ljudskog kapitala, a uslijed oporavka od regionalnih sukoba od 1995. No, ipak se od 43 zemlje regije Europe i središnje Azije našla na 41. mjestu s ukupnim bogatstvom po glavi stanovnika od 40.486 dolara. Izvješće "Promjene bogatstva nacija 2018." prati bogatstvo 141 zemlje između 1995. i 2014. godine.
