Završno godišnje istraživanje Njuškala, najvećeg internetskog oglasnika u Hrvatskoj, na uzorku većem od 150 tisuća nekretnina ondje oglašenih za prodaju, pokazalo je da su cijene nekretnina u prošloj godini zabilježile strelovit rast. Cijene stanova porasle su za gotovo osam posto, a cijene kuće za četiri i pol posto.
Dopredsjednik udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Boro Vujović, gostujući u emisiji Studio 4 na Hrvatskoj radioteleviziji, kazao je kako rezultate istraživanja Njuškala valja uzeti s oprezom dok Porezna uprava ne objavi svoje izvješće te da treba znati kako postoji razlika između traženih i dobivenih cijena.
Cijene lani u prosjeku narasle šest do sedam posto
"Prodavateljima su nekako porasli apetiti pa su počeli tražiti za svoje stanove iznose koji nisu realni i teško će ih dobiti. Takvim potezima automatski se diže prosječna tražena cijena iako se kupnje često i ne realiziraju. Inače, neupitno je da su cijene narasle", ustvrdio je Vujović.
Prema podacima kojima raspolaže Udruženje poslovanja nekretninama pri HGK, cijene su lani, u odnosu na 2017. godinu, narasle šest do sedam posto, s tim da su na to značajan utjecaj imale novogradnje.
"Naša statistika kaže da je cijena po kvadratnom metru u Zagrebu 1600 eura. To je realizirana kupoprodajna cijena", kazao je Vujović.
Pritom su u Zagrebu najviše cijene nekretnina na području Donjeg grada, na Gornjem gradu te u zoni šireg centra i kvartovima poput Središća, Vrbana i Maksimira koji su prometno dobro povezani i imaju dobru infrastrukturu.
25.09.2013., Zagreb - Boro Vujovic, vlasnik tvrtke Opereta nekretnine. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
U Dubrovniku cijena 16 posto viša nego 2017.
O stanju na tržištu nekretnina u drugom najvećem hrvatskom gradu, Splitu, u Studiju 4 govorila je Jasminka Biliškov, predsjednica tamošnje strukovne grupacije posrednika u prometu nekretninama. Kazala je kako su u Splitu cijene neznatno porasle jer su ondje i inače visoke cijene.
"Porasla je cijena novogradnje u kvartovima kao što su Bačvice, Meje, Žnjan... Tamo su cijene od 3500 eura i više, u ostalim kvartovima oko 2000 eura, pa je prosječna cijena oko 2792 eura, kako je Njuškalo istaknuo", kazala je.
Ona je komentirala i rast cijena nekretnina u Dubrovniku, gdje prosječna tražena cijena iznosi 3773 eura i viša je za više od 16 posto u odnosu na 2017. godinu.
"Dubrovnik drži cijene i može ih držati jer je potražnja velika. Upravo imam upit jedne kraljevske obitelji koja želi kupiti otok na južnom Jadranu i cijena nije ta koja je odlučujuća za kupnju", rekla je i istaknula da često klijente odbija činjenica da se na malim otocima ne smije graditi. Čak 80 posto malih otoka je državno vlasništvo, to bi država mogla davati u koncesiju i dopustiti strogo kontroliranu izgradnju, to bi bio značajan doprinos našem turizmu a punila bi se i državna blagajna", smatra Biliškov.
09.07.2010.,Kastela - Jasminka Biliskov, generalni direktor agencije za nekretnine Biliskov koja prodaje otoke Photo:Ivana Ivanovic/PIXSELL
'Nakon krize tržište je postalo gladno novih stanova'
Sugovornici su kazali kako se nakon završetka krize počelo graditi na sve strane, a u nekim kvartovima stanovi se razgrabe i prije samog dovršetka gradnje. Vujović pojašnjava da je to stoga što se od 2009. do 2016. godine vrlo malo gradilo pa je tržište postalo gladno novih dobrih stanova. Stoga se sve izgrađeno unatrag dvije godine odmah i prodalo.
"Nakon krize se grade dobre lokacije, tražene lokacije s infrastrukturom, kvalitetna je gradnja, energetska učinkovitost visoka - to su moderni stanovi koji su prilagođeni potrebama modernih obitelji i za njih postoji velika potražnja", objasnio je Vujović.
