Naime, nakon što su ljetos zbog pritisaka iz Vlade pekari odustali od najavljenih poskupljenja, većina ih cijene odlučila povisiti od sredine listopada, kada im u pravilu istječu stari ugovori s trgovcima, piše Večernji list.
No neki, zbog 'ucjene' trgovačkih lanaca, poput Čakovečkih mlinova, koji posluju i s brašnom, zasad neće poskupljivati kruh, čime su vezane ruke konkurentima na njihovu terenu.
Ostali pekari pak očajavaju. Tvrde da će uz visoke veleprodajne cijene brašna, koje su od kolovoza više 40 posto, teško preživjeti sa starim cijenama, u kojima rabati, povrati i ostali ulazni troškovi čine više od 50 posto.
Međutim, nitko se od najvećih, ni Mlinar, ni Podravka, ni Klara, ne usudi prvi suprotstaviti trgovcima, među kojima su pravu pomutnju 'predatorskim' cijenama stvorili Kaufland i Lidl, dok mali čekaju velike. Status quo na tržištu očito će tako još neko vrijeme potrajati, na zadovoljstvo potrošača, premda bi državi bilo isplativije da svoju pekarsku industriju zadrži, umjesto da je uništi, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić.
Barišić ističe i kako su Hrvati toliko vezani za cijene kruha, a nijednog proizvoda toliko ne bace – čak 600 milijuna kuna godišnje! Tako očito bolje prolaze oni koji su posljednjih mjeseci potiho poskupljivali – brašno, kavu, šećer, ulje, kakao... – što, prema mišljenju analitičara, u nas zasad nije drastično i tek je uvertira u onaj pravi cjenovni šok ove jeseni.
Hrana poskupljuje 30 posto?
Naime, neki nagađaju da bi hrana u nas mogla poskupjeti i 30 posto, čemu u prilog ovih dana idu i turbulencije na američkim, ali i europskim burzama na kojima se cijene poljoprivrednih proizvoda penju do neba.
Cijene mesa, prema analizi UN-ove Agencije za hranu, u svijetu su najviše u posljednjih 20 godina, a kad nakon pšenice i ječma podbaci i urod kukuruza, koji je sirovinska osnova za mesnu industriju, slijedi njihov daljnji rast. Još je opasnije što bi, zbog visokih troškova, stočari mogli smanjiti proizvodnju. Pšenica pak, oko koje su se ljetos lomila koplja i prijetile nove barikade hrvatskih seljaka, sa 1,20 kuna, koliko su tada uvjetovali, već je skočila na 1,60 kuna.
Dok cijene mesa u svijetu već divljaju, u nas je primjetan tek trend rasta cijena pojedinih kategorija mesa poput teletine i peradi, no iako se očekuje da će zbog rasta cijena kukuruza i troškova uzgoja uskoro cijene svih kategorija mesa i mlijeka porasti, proizvođačke cijene u prvih su devet mjeseci i dalje 5% niže nego u istom razdoblju lani, tvrdi Branko Bobetić iz Croatiastočara. No, činjenica je da mljekare trenutačno plaćaju i 20% višu otkupnu cijenu mlijeka nego lani, što neće dugo moći izdržati.
Prethodni članci:
arti-201008030059006 arti-201008080014006 arti-201006290273006 arti-201008160162006 arti-201008250681006
