Kad se ministar financija Ivan Šuker 29. listopada prošle godine zadužio u SAD-u za 1,5 milijardi dolara, Hrvatska je dugovala milijardu eura. Danas Amerikancima za te iste obveznice duguje 130 milijuna eura više, odnosno milijardu kuna više.
Kada se ministar zaduživao, ekonomisti su upozoravali da to nije pametno činiti u dolarima, budući da će dolar jačati, no Vlada nije imala sluha za savjete. Sada, pak, neka predviđanja kažu da će doći do izjednačavanja dolara i eura, što znači da bi europska valuta u samo nekoliko mjeseci, od trenutka kad je Hrvatska uzimala dolarske obveznice, izgubila trećinu svoje vrijednosti.
No, je li euro pred slomom? George Soros tvrdi da je, te da šansa za njegov nestanak iznosi 50 posto. No, analitičari upozoravaju da Soros pušta tu priču jer hedge fondovima, u kojima je ulagač, sada odgovara slabljenje eura. Nadalje, propast eura u ovom bi trenutku najviše odgovarala SAD-u, jer bi dolar izgubio svog jedinog globalnog takmaca.
No, brojni strani, ali i domaći analitičari tvrde kako euro neće nestati, jer je to preskupo. Podsjećaju, uostalom, da je europska valuta u trenutku uvođenja vrijedila 1,17 dolara, dakle manje nego sada, a nakon toga je u jednom trenutku čak pala na 0,86 dolara, no nije propala jer je donijela puno koristi.
"Da se svaka zemlja vrati svojoj valuti, opet bi nastalo natjecanje tko će je više oslabiti kako bi bio izvozno konkurentan. Hrvatskoj bi ukidanje eura bila katastrofa jer bi opet jačale protekcionističke mjere europskih zemalja, pa bi nam izvoz bio znatno otežan", kazao je za Jutarnji listZdeslav Šantić, ekonomist Societe Generale Splitske banke.
Njegov kolega Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe Adria banke dodaje da sadašnja financijska kriza u Europi pogoduje hrvatskim mogućnostima zaduživanja jer se "zemlje regije percipira kao manje ranjive u odnosu na periferiju eurozone", što znači da ćemo ove godine lakše nabaviti potrebnih 2 milijarde eura, nužnih za najavljene odlučne reforme. Ujedno tvrdi kako bi pad eura mogao privući brojne goste s dolarskih tržišta.
Gosti iz Europe će, pak, dodaje dr. Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, dolaziti kao i do sada, jer im se u odnosu vrijednosti ništa ne mijenja zbog vezanosti kune uz euro.
