Ekonomski analitičar Damir Novotny za N1 komentirao je niz problema hrvatskog gospodarstva, od ovrha koje su danas ponovo pokrenute do duboke krize u koju je Hrvatska ušla nespremna.
Smatra kako još nije vrijeme za kraj moratorija na ovrhe jer će kriza još trajati pa dio građana neće imati otkuda vraćati dugove, no puno je većui problem u samom korijenu sustava naplate dugova.
"Da je sustav dobar, ne bi imali tako velik broj blokiranih, i građana i mikropoduzetnika. Godinama već zagovaram strukturnu izmjenu sustava", REKAO JE.
'Kamate su iznimno visoke, tjeramo ljude u sivu ekonomiju'
Ističe. Dodaje kako su građani skloni zaduživanju, no sustav naplate se mora promijeniti,.
"Osnovni dug se mora vratiti, ali zatezne kamate su dva destljeća bile iznimno visoke i još su visoke, one stvaraju ovu neodrživu situaciju. Previše je sudionika u tom procesu. Za hrvatske prilike bio bi prihvatljiv njemački model ovršnih postupaka te izbjegavanje trajne blokade računa čime velik dio sugrađana tjeramo iz ekonomskog sustava i prisiljavamo velik broj njih na sivu ekonomiju. Tako stvaraju dohotke u neformalnom dijelu ekonomije, ne plaćaju poreze i pokušavaju podmiriti dugove", objašnjava te dodaje kako je rješenje dogovor s bankama.
A u neposrednoj budućnosti, neće biti ništa bolje jer je Hrvatska „ušla u recesiju daleko najmanje spremna u odnosu na ostatak EU“.
„Ne možemo izdržati još jedan lockdown. Velik dio ekonomije ovisi o direktnom sektoru, o ponuđačima i primateljima usluge. Imamo velik strukturni problem koji se vuče desetljećima, nismo dovoljno akvitnosti usmjerevali prema realnom sektoru. Dobavljači servisnih ekonomija će se morati prilagoditi. Mislim da će biti teško balansirati potrebu da se ekonomske aktivnosti nastave.
Dio ponuđača ugostiteljskih usluga vjerojatno neće moći preživjeti krizu ni uz pomoć Vladihin mjera. Čitav je niz pritisaka koji ovu krizu čine najdubljom ekonomskom krizom u povijesti prostora moderne Hrvatske. Vlada više nema rezervi na koje može računati za pomoć poduzetnicima i poduzećima, očekuje se pomoć EU fonda, no to će biti na raspolaganju tek u proljeće.", ističe.
'Nekretnine su precijenjene'
"Hrvatska je propustila cijelo desetljeće ekonomskog rasta i stvaranja akumulacija pričuva i sad se nalazimo u situaciji da ekonomska aktivnost pada, rezerve nemamo. Potpuni lockdown bi do kraja erodirao ekonomski sustav koji bi se nakon izlaska iz epidemiološke krize teško oporavio. Kriza ima pozitivne aspekte - pritišće Vladu na razmišljanje da se mora smjer ekonomske pollitike promjeniti i poticati ulaganja u prerađivačkoj industriji. Privatni sektor treba jačati."
Komentirajući značajan rast cijena nekretnina, posebno u Zagrebu, rekao je: "Mislim da su ovom trenu nekretnine precijenjene, posebno u Zagrebu i destinacijama na Jadranu. Iznimno su skupe, nadam se da će doći do korekcije cijena to bi bilo korisno za oporavak od krize i za građane. Ne vjerujem da će se nastaviti trend rasta cijena nekretnina."
