Usporedbe radi, manjak opće države za 2014. godinu iznosio je 18,1 milijardu kuna ili 5,5 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2014. bio 284,2 milijarde kuna, odnosno 86,5 posto BDP-a, pokazuju revidirani podaci DZS-a.
Dug opće države u 2015. porastao je za 1,9 posto u odnosu na stanje na kraju 2014., što je 2,5 puta manji rast u odnosu na rast u 2014., a ujedno je najmanja stopa rasta duga od početka bilježenja duga prema metodologiji ESA 2010. u Proceduri prekomjernog manjka (EDP), kažu u DZS-u. Velik utjecaj na iznos deficita u 2015. imao je znatan pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na planirani, s 12,5 na 8,85 milijardi kuna, navodi se u izvješću DZS-a.
Vrlo jednostavnom računicom, ako se uzme u obzir popis stanovništva iz 2013. godine prema kojem Hrvatska ima 4,253 milijuna stanovnika, dolazi se do brojke od 68.116 kuna koliko duguje svaki građanin Republike Hrvatske.
Primarni suficit opće države u 2015. iznosi 1,22 milijarde kuna
Dodaje se i da su porast prihoda od poreza i pad bruto investicija u fiksni kapital čimbenici koji su najviše utjecali na smanjenje manjka proračunskog salda.
U 2015. prvi put se bilježi primarni suficit opće države od 1,22 milijarde kuna ili 0,36 posto BDP-a, ističe se.
Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.
Vlada premijera Tihomira Oreškovića proračunom za ovu godinu projicira deficit opće države u visini od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a. U ovoj godini najavila je i stabilizaciju javnog duga, pa tako očekuje, prema proračunu, da će na kraju godine on iznositi 86,8 posto BDP-a, dok bi do 2018. godine trebao pasti do 84,7 posto BDP-a.
Ekonomisti ugodno iznenađeni
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o deficitu u 2015. godini od 3,2 posto BDP-a ugodno su iznenađenje, a i javni dug na razini od 86,7 posto BDP-a usporava rast, kaže glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić.
"Zasigurno je najugodnije iznenađenje razina proračunskog manjka, koji se nalazi na 3,2 posto BDP-a. Pogotovo to treba staviti u kontekst 2014. godine, kada je manjak premašivao 5 posto BDP-a", ističe Šantić.
Navodeći pozitivne čimbenike koji su utjecali na smanjenje deficita, kao najznačajniji Šantić izdvaja gospodarski rast koji je nadmašio očekivanja. Lani je, naime, BDP porastao 1,6 posto, dok su na početku godine analitičari očekivali rast gospodarstva najviše do 0,5 posto.
S druge strane, kaže Šantić, negativno je na smanjenje deficita utjecao lanjski pad potrošačkih cijena, jer se negativno odrazio na visinu proračunskih prihoda. Prošle godine naime, zabilježena je u Hrvatskoj deflacija, drugu godinu zaredom, pa su potrošačke cijene pale za 0,5 posto.
"Uz istodobno smanjenje proračunskog manjka i rast BDP-a, bilježimo i usporavanje javnog duga, pogotovo jer su podaci za 2014. korigirani naviše pa je tako javni dug lani gotovo stagnirao", kaže Šantić.
'Nastavljeni određeni negativni trendovi'
Ipak, napominje da treba uzeti u obzir činjenično stanje, odnosno da je razina hrvatskog javnog duga na osjetno većoj razini nego u usporedivim gospodarstvima članica EU-a iz središnje i istočne Europe.
"Dublje gledano, možemo primijetiti da su nastavljeni i određeni negativni trendovi, primjerice kad se gledaju rashodi opće države, pa ćemo primijetiti da su u 2015. godini značajno smanjene kapitalne investicije javnog sektora, ali isto tako i da je nastavljen pritisak na rast kamata koje država plaća", napominje Šantić.
Dodaje da treba uzeti u obzir činjenicu da je lani nastavljeno, a očekuje se i ove godine, povoljno raspoloženje na međunarodnim financijskim tržištima, prije svega zbog mjera ECB-a. "Međutim ovaj rast kamata ukazuje da je Hrvatska izuzetno osjetljiva na eventualne promjene monetarne politike ECB-a i da će, kada se ovo razdoblje izuzetno niskih pa čak i negativnih kamatnih stopa završi, Hrvatska biti izuzetno osjetljiva. To će stvoriti pritisak na daljnji rast kamata, pogotovo s trenutačnom premijerom rizika, što će onda zahtijevati da država poveća svoj primarni suficit, koji je zabilježen u 2015. godini, da bi se kontrolirao rast javnog duga", zaključuje Šantić.