Gradnja objekta financirana je uz pomoć kredita i sredstava IPARD programa Europske unije, a za ishođenje potrebnih dozvola obitelj je uložila oko 500 tisuća kuna vlastitih sredstava. Projekt je odobren, pa u konačnici mogu očekivati povrat oko 55 posto uloženih sredstava.
Vratili se iz Austrije i počeli s uzgojem rajčica
Nakon dugogodišnjeg boravka u Austriji, po povratku prije desetak godina počeli su se baviti uzgojem rajčica u plasteniku. Krenuli su sa nešto više od 2000 kvadrata, da bi već sljedećih par godina proizvodnju udvostručili na gotovo 4600 kvadratnih metara pod plastenicima. U posljednje tri i pol godine započeli su proceduru za dobivanje IPARD sredstava i prikupljanja dokumentacije za novi objekt, plastenički pogon površine 5,5 tisuća kvadrata namijenjen hidroponskom uzgoju.
Pogon je najveći na području Brodsko-posavske županije i zaposlit će deset novih radnika. Opremljen je najsuvremenijom kompjuterski upravljanom opremom za prihranu biljaka, ekološki prihvatljivim grijanjem na drvnu biomasu s automatikom i energetskom zavjesom koja štedi čak do 50 posto energije grijanja zimi, a ljeti služi za zasjenu i tada smanjuje temperaturu objekta do 6 stupnjeva u odnosu na vanjsku okolinu.
Zbog rajčica kupuju i bumbare
"Biljkama ne treba zemlja niti humus. Sadnice rajčica sade se u kamenu vunu, u kojoj se razvija korijen. Sve potrebne tvari i vodu dobivaju putem sistema cjevovoda kojim upravlja kompjuter, a zreli plodovi beru se ručno dva put tjedno sve do polovine prosinca. Nakon toga stare biljke se čupaju i izbacuju van, a potom sadimo nove. Dok su biljke male minimalna temperatura u objektu ne smije biti ispod 13 stupnjeva Celzijusa, a preko dana je za pet stupnjeva viša. Kako biljke rastu svakodnevni posao je uvijanje stabljika na špage koje vise sa stropa i rezanje nepotrebnih listova. Prve zrele plodove ubrat ćemo već početkom travnja. Na 5,5 tisuća kvadratnih metara površine novog plasteničkog pogona može se usaditi oko 15 tisuća biljaka. Ako svi uvjeti budu idealni, godišnje bi na jednom kvadratnom metru mogli proizvesti i do 40 kilograma zrelih plodova. U novom objektu to bi bilo ukupno oko 250 tona, a u starom plasteničkom pogonu još otprilike 200 tona", priča Tomislav Špehar.
"Važnu ulogu u plasteniku imaju bumbari. Jedan dio kupujemo u Hrvatskoj od naših uzgajivača, no veći dio uvozimo uglavnom iz Nizozemske. Svaka dva tjedna trebamo bar šest košnica po sto komada. Sadnice sorte "Belle" i "Fizuma" iz naše su vlastite proizvodnje i namijenjene su hidroponskoj proizvodnji. Rajčice puštamo da dozrijevaju na stabljici, a beremo ih tek kada potpuno sazriju. Danas ubrane već sutra su u trgovinama, pa imaju pravi prirodni okus i miris rajčice koji je potpuno drugačiji od onih "plastičnih" iz uvoza, koje se beru zelene, bar dva tjedna ranije i dozrijevaju plinskim tretiranjem", objašnjava Špehar.
Iako je hidroponska proizvodnja u Hrvatskoj u najmanju ruku još uvijek egzotična i nedovoljno zastupljena, rajčice proizvedene u strogim kontroliranim plasteničkim uvjetima imaju sigurne kupce. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Špehar ima osiguran plasman i višegodišnje ugovore s veletrgovcima voća i povrća koji im otkupljuju svu proizvodnju.
