Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod je u trećem ovogodišnjem kvartalu zabilježio stopu rasta od 0,2 posto nakon šest uzastopnih negativnih kvartala. Iako nisu objavljeni detaljni podaci o strukturi, može se pretpostaviti da je ovaj marginalni rast posljedica turističke sezone koja je utjecala na izvoz usluga, čime je zadržan pozitivan doprinos neto inozemne potražnje ukupnom BDP-u (unatoč činjenici da je u trećem tromjesečju zabilježen i rast robnog uvoza).
Porezne izmjene u sustavu poreza na dohodak te ukidanje niže stope kriznog poreza vjerojatno su imale određeni pozitivni utjecaj na kretanje osobne potrošnje. S obzirom da se radi o prvoj procjeni DZS-a, u analizi PBZ-a ostavljaju otvorenom i mogućnost da objava punog seta podataka krajem prosinca donese i korekciju stope rasta.
Uobičajena usporedba sa sličnim zemljama EU pokazuje da Hrvatska i dalje iz krize izlazi daleko sporijim tempom. Tako je, primjerice, Slovačka u trećem kvartalu zabilježila rast od 3,7 posto, a Mađarska od 1,6 posto.
Rast zemalja nove Europe temelji se uglavnom na rastu njihova izvoza potaknutog oporavkom najvećeg europskog gospodarstva – Njemačke. Naime, iz podataka se jasno vidi da kretanja u industrijskoj proizvodnji odabranih zemalja (Slovačka, Slovenija i Mađarska) prate kretanja u industrijskoj proizvodnji Njemačke. Isto se vidi i iz kretanja novih narudžbi u prerađivačkoj industriji.
Promatramo li kretanje novih narudžbi, Hrvatska se izdvaja kao jedina od promatranih zemalja s relativno visokim stopama rasta narudžbi na godišnjoj razini.
Zašto onda Hrvatska, na temelju takvog rasta narudžbi, ne ostvaruje rast industrijske proizvodnje? Vjerojatno zato što se rast ukupnih narudžbi za hrvatsku prerađivačku industriju temelji na rastu narudžbi od inozemnih naručitelja, a ne na rastu domaćih narudžbi. Istovremeno, domaća je potražnja još uvijek vrlo nestabilnog karaktera. Za razliku od Hrvatske, Slovačka je daleko bolje integrirana u robnu razmjenu i ne ovisi isključivo o domaćim naručiteljima. Zanimljivo je pogledati i kretanje prometa u prerađivačkoj industriji koje u Hrvatskoj ima izrazito negativan trend u usporedbi, primjerice, sa Slovačkom, i to posebno u dijelu prodaje na domaćem tržištu.
Podatak da je industrijska proizvodnja u listopadu smanjena za čak 4,4 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije ne ulijeva povjerenje da će se ostvareni rast BDP-a u trećem kvartalu nastaviti i u četvrtome, nisu previše optimistični analitičari PBZ-a.
Iako je trenutno vrlo malo raspoloživih podataka koji bi dali bolji uvid u kretanja u posljednjem ovogodišnjem kvartalu, njihova je trenutna ocjena da će on donijeti novi pad BDP-a, i to na razini od oko jedan posto, što ostavlja nepromijenjenom njihovu ukupnu ocjenu da će 2010. godina zabilježiti ukupni pad gospodarske aktivnosti od oko 1,5 posto.
Ukoliko četvrti kvartal donese novi pad gospodarske aktivnosti, a vjerojatnost čega je trenutno izrazito visoka, Hrvatska će se naći u tzv. duplom padu.
Vezani članci:
arti-201011260355006 arti-201003260763006 arti-201007010297006 arti-201007270231006
