Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, za Slobodnu Dalmaciju je kazao kako je tijekom vikenda i ponedjeljka u suradnji s Ministarstvom financija intenzivno radio na rješavanju problema građana koje je pogodilo još jedno jačanje švicarskog franka u odnosu na kunu, ali nije htio detaljnje govoriti o tome koji su bili njegovi prijedlozi. A nije želio ulaziti ni u razgovor o mogućim dugoročnijim modelima rješavanja problema građana koji duguju u francima.
Možete li odgovoriti na pitanje, koje je postavio i Boris Lalovac, ministar financija, a koje se odnosi na sumnje da se banke nisu zaduživale u francima, nego u eurima, i da su zbog toga temeljem jačanja švicarske valute ostvarivale značajne ekstraprofite?
"Zaključno s 31. prosinca 2014. banke su imale ukupno plasiranih 24,3 milijarde kuna s valutnom klauzulom u francima, a da su njihove obveze zu francima iznosile 23,9 milijardi kuna, odnosno da su bile za 400 milijuna kuna manje. Dakle, radi se o dva posto razlike između aktive i pasive u francima, što znači da se radi o odličnom razmjeru imovine i obveza i da banke nisu mogle s tog temelja ostvarivati ekstraprofite", kazao je Vujčić .
Kako odgovarate na kritike da HNB nije dovoljno učinio da građane upozori na rizike vezane uz kredite u francima?
"Osobno sam još 2005. godine na mjestu zamjenika guvernera HNB-a govorio o tim rizicima, ne znam što sam tada mogao još poduzeti osim da javno upozorim na taj problem", dodao je.
Prebacivanjem tečajnog rizika, banka opet posredno preuzima kreditni rizik
Vujčić je rekao da ne bi želio komentirati sudski spor vezan za pravomoćnu presudu u 'slučaju franak', čija se 'revizija' očekuje na Vrhovnom sudu. Smatra da banka de facto ne može sav tečajni rizik prebaciti na zajmoprimca, jer na taj način, prebacivanjem tečajnog rizika, banka opet posredno preuzima kreditni rizik, odnosno rizik naplate takvog kredita, što se vidi upravo na slučaju švicarskog franka.
"Pri tome treba znati kako bi deviznu klauzulu bilo lakše zabraniti da je u Hrvatskoj situacija slična onoj u Mađarskoj gdje se više štedi u domaćoj, nego u stranoj valuti, a imaju puno kredita u stranoj valuti", rekao je guverner.
