Prema tečaju HNB-a, vrijednost kune trenutačno iznosi 7,40 za jedan euro i čak je neznatno veća nego što je bila prije dvije intervencije centralne banke (7,41), na kojima je od banaka otkupila 374 milijuna eura i u sustav pustila 2,78 milijardi kuna. To samo znači da bi u slučaju izostanka deviznih intervencija tečaj sigurno pao ispod 7,4 kune za euro, a na toj razini nije bio od 2011. godine, piše Jutarnji list.
Kuna od 2011. nije bila toliko jaka
To znači da će ove godine domaća valuta biti znatno jača nego u proteklih pet godina kada se tečaj u prosjeku kretao od 7,51 do 7,63 kune za euro. Analitičari RBA predviđaju da će ovogodišnji prosječni tečaj kune u odnosu na euro biti 7,44. Zbog toga neće biti sretni izvoznici, za razliku od onih s kreditima uz valutnu klauzulu kojima će rate kredita biti nešto manje.
Razlog snažnog pritiska na jačanje kune, osim uobičajeno veće ponude deviza zbog turističke sezone, svakako je ekonomski oporavak zemlje.
Prilika HNB-u da ojača devizne rezerve
Jutarnji list piše kako devizni prihodi od izvoza roba i usluga rastu snažnim intenzitetom, a nije izostalo ni inozemnog zaduživanja države, dok se istodobno smanjuje deficit na računu platne bilance i korporativna potražnja za devizama je manja. Čak se neka poduzeća češće pojavljuju na tržištu kao ponuđači deviza, bilo zbog investicija ili nekih drugih transakcija.
Nakon što je kuna u razdoblju od 2012. do 2016. godine tek malo oslabila, u idućem razdoblju HNB će, vjerojatno, češće se pojavljivati na tržištu kako bi zaustavio aprecijaciju tečaja. No, to je HNB-u ujedno prilika da osnaži devizne rezerve.
