NOVI ZAKON UZROKOVAO PANIKU MEĐU TRGOVCIMA: /

Ukida se dosadašnja praksa s kvarljivom robom

Image
Foto: Thinkstock / ilustracija

'Sada imamo situaciju u kojoj nam nitko ne zna reći što bismo mi s tom robom kojoj je istekao rok trajanja trebali raditi', kažu trgovci kod kojih je zbog novog zakona zavladao pravi kaos.

27.3.2018.
9:22
Thinkstock / ilustracija
VOYO logo

Uoči stupanja na snagu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi sami trgovci su u pravoj panici. Najviše ih muči odredba po kojoj se gotovo u potpunosti zabranjuje povrat neprodane robe - kvarljivih proizvoda poput kruha, mlijeka, suhomesnatih proizvoda, svježeg mesa, maslaca, margarina i drugih - a koje su dosad nakon isteka trajanja nazad najčešće preuzimali njeni proizvođači, odnosno dobavljači.

Tako će sada trgovcima nakon 1. travnja proizvodi kojima je istekao rok i dalje stajati na policama. Naime, zakonom nije propisano tko bi ih trebao zbrinuti, a iznimke od zabrane povrata dopuštene su samo u dva slučaja - kada je neka roba naručena prvi put pa se ne zna hoće li se prodati i kada se dobavljača koji izričito traži prodaju pismeno upozori da bi zbog slabog obrtaja moglo doći do isteka trajanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Manjak kruha ili prodaja u pola cijene

"Svi se mi slažemo da nam je trebao novi zakon, ali sada imamo situaciju u kojoj nam nitko ne zna reći što bismo mi s tom robom kojoj je istekao rok trajanja trebali raditi. Mnogi dobavljači nam u razgovoru kažu da bi pristali natrag na povrat robe, no to novim zakonom nije moguće", kaže za Jutarnji list potpredsjednik Udruge za trgovinu HUP-a Mirko Budimir. HUP je zbog navodne nedorečenosti zakona i pozicije trgovaca već u dva navrata zatražio odgodu zakona, no sada je izvjesno da će on ipak u primjenu što bi, boje se mnogi, u trgovine moglo uvesti kaos.

Bude li se doista inzistiralo na tako isključivom zakonu, najavljuju trgovci, mnogi od njih mogli bi se pokazati domišljatima. "Ili ćemo naručivati samo tri kile kruha dnevno ili ćemo pred kraj radnog vremena sve prodavati u pola cijene", poručuju iz jedne zagrebačke trgovine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trošak zbrinjavanja na trgovcima

U Ministarstvu poljoprivrede, međutim, navode kako bojazan koju trgovci sada iskazuju najbolje govori u prilog tome da je teret zbrinjavanja viška robe dosad bio prebacivan na dobavljače.

"Smatramo da će odredbe o povratu, osim smanjenja troškova za dobavljače, dovesti i do odgovornog i racionalnog postupanja s hranom. Odgovornim upravljanjem i planiranjem prodaje bacanje hrane može se smanjiti i svesti na minimum", tvrde u Ministarstvu te dodaju da Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse doista ne tumači na koje bi načine trgovci trebali zbrinjavati višak neprodane robe jer je to definirano zasebnim propisima, ovisno o tome o kojoj je robi riječ. Tako tvrde kako s kruhom mogu postupati onako kako su do sada postupali pekari - da ga prodaju kao hranu za životinje ili u bioplinska postrojenja, a hranu su slobodni i donirati.

Također navode kako će trošak zbrinjavanja neprodane hrane od sada snositi trgovci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo