Najprije je Luxemburg još davne 1944., kao prvi u Europskoj uniji uveo pravila, koja reguliraju minimalna primanja. Zato je minimalac u toj zemlji danas najveći u EU – 11,10 eura na sat. Od 28 članica EU-a, 21 ima zakon koji regulira minimalna primanja, ostale, poput Njemačke, imaju tarifne sustave i sporazume.
Taj sustav je u Njemačkoj desetljećima dobro funkcionirao. Ali u međuvremenu je polje niskih primanja ojačalo, sve manji broj zaposlenih pristupa sindikatu, pa su tarifni ugovori postali nedovoljni i neučinkoviti. Na zapadu Njemačke oko 14,6 posto ljudi zarađuje manje od 8,50 eura po satu, na istoku je taj postotak značajno veći – 26,5 posto.
U Sjedinjenim Američkim Državama, otkako postoje pravila koja definiraju minimalna primanja (od 1937.), samo pet posto zaposlenih radi za minimalac. Slično je i u Velikoj Britaniji, koja je još 1999. godine primijetila da tarifni sustavi nisu dovoljno učinkoviti kao i pad interesa za sindikalnu zaštitu.
Praksa i novozaposleni - iznimka
Pravila o minimalnim primanjima u Njemačkoj bi trebala vrijediti za sve zaposlene starije od 18 godina, osim za one koji obavljaju plaćenu praksu tijekom školovanja, piše Deutsche Welle. Također, građani koji su dugo bili nezaposleni, tijekom prvih šest mjeseci na novom radnom mjestu, nemaju pravo na minimalac. Tek 2017., vladina Komisija za minimalna primanja, ponovno će razmatrati pravila i visinu minimalca, piše Deutsche Welle.
U namjeri da utvrdi kako će poduzeća u Njemačkoj sprovesti nova pravila, gospodarski institut IFO je sproveo istraživanje i utvrdio da će 26 posto poduzeća povećati cijene svojih proizvoda, 22 posto njih namjerava štedjeti na osoblju a 18 posto firmi razmatra mogućnost smanjivanja troškova reorganizacijom i skraćivanjem radnog vremena. Istodobno, 43 posto njemačkih poduzeća ne namjerava bilo što mijenjati.
Udar na nekvalificirane radnike
Uvođenjem minimalca, država se po prvi put 'opasno miješa u dosadašnje tarfne pregovore', smatraju u Udruženju poslodavaca Njemačke (BDA). Slično razmišljaju i mnogi drugi kritičari, vjerujući da će pravila o minimalnoj zaradi, dodatno otežati potragu za poslom, onima koji su najviše i ugroženi, a to su nedovoljno kvalificirani radnici.
Michael Burda je stručnjak za tržište rada i suradnik sveučilišta Humbolt u Berlinu. On vjeruje da su radnici koji će primati minimalac, najčešće lošijih kvalifikacija, što ih ekonomski gledano, čini manje produktivnim. Drugim riječima: povećanjem troškova rada, njihova radna mjesta prva nestaju - ulaganjem u strojeve.
"U posljednjih 10 godina – od tzv. Harz IV reformi – investicije u Njemačkoj su pale, dok se istodobno gospodarski rast povećavao", tvrdi Burda.
Smanjit će se broj radnih mjesta?
Uvođenjem minimalca, industrija brze hrane, gastronomija, hotelijeri i druge branše koje zapošljavaju jeftinu radnu snagu, povećat će ulaganja u kapital, dakle u strojeve. Tako će se smanjiti broj radnih mjesta, smatra ovaj njemački stručnjak i dodaje da bi minimalac mogao dovesti do povećanja plaća u svim platnim razredima - kvalificiranija radna snaga će htjeti što više udaljiti se od onih koji imaju niže obrazovanje - a, to nagovještava dodatne troškove.
Pogled preko Atlantika
U Americi je 'minimalac' trenutno na razini od 7,25 dolara (5,80 eura). Pojedine države imaju vlastita pravila, ali ne smiju spustiti cijenu rada ispod one određene na federalnoj razini. Tko ima obitelj, može računati na izvjesne porezne olakšice, umjesto pomoći za nezaposlene.
Velika Britanija, gdje su minimalna primanja na razini od 6,50 funti (8,20 eura) i to za zaposlene građane starije od 21, također postoji sustav poreznih olakšica za one s niskim primanjima. http://www.dw.de/od-danas-pravo-na-minimalac/a-18161855
