Tvrtka Damira Jakšića ubrzo nakon osnutka otvorila je podružnicu u Njemačkoj, što je bio i smisao pokretanja posla.
Mladi poduzetnik pojašnjava kako je u Hrvatskoj situacija u građevinskom sektoru teška jer je gradnja stala, a ono što se gradi preuzele su velike tvrtke koje diktiraju cijene. S obzirom na veliku nelikvidnost, dovoljan je jedan "ozbiljan" problem i tvrtke odlaze u stečaj.
Sa svojim partnerom njemačku podružnicu otvorio je u lipnju 2013. godine. Od početka su na prvom gradilištu imali šest zaposlenih. No, da bi taj posao u Njemačkoj dobili morali su imati tri osobe zaposlene u Hrvatskoj i vanjske suradnike jer prema zakonu tvrtka mora dio prihoda ostvarivati u Hrvatskoj.
Tri puta veća satnica u Njemačkoj
"Plaće radnika su, kada je riječ o satnici u Hrvatskoj 3 ili 4 eura po satu, dok je to u ovoj tvrtki u Njemačkoj 11 eura za majstora fasadera, a predvodnik koji vodi ekipu dobiva 13,95 eura po satu. Radnici dobivaju i novac za godišnji odmor jer tako nalažu njemački zakoni", pojašnjava Jakšić u razgovoru za Deutsche Welle. Za sada je zadovoljan poslovanjem te ističe kako brojne inspekcije koje su posjećivale njihova gradilišta nisu imale zamjerki. Na pitanje je li u Njemačkoj baš sve tako "savršeno", Jakšić kaže kako za sada jedino imaju problem s povratom poreza koji je odavno trebao stići, no još nije stigao čemu se kaže čudi i njegova porezna savjetnica u Njemačkoj.
Neki ne plaćaju radnike
O iskustvima u proteklih otprilike godinu dana kaže kako su se nagledali svega. Kaže da ima tvrtki koje rade kratkoročno, i "miču se" nakon pet mjeseci, a ima tvrtki koje rade godinama i desetljećima. Ima i onih koji ne plaćaju radnike pa se vrate ili pobjegnu, kaže Jakšić i žali se kako poštene tvrtke to koči jer ih ponekad potencijalni partneri gledaju kroz tu prizmu.
'Ne poslujemo s tvrtkama iz jugoistočne Europe'
"Kod jednog dobro odrađenog gradilišta smo imali upit od ozbiljne njemačke tvrtke koja ima 15.000 zaposlenih, ali je generalni direktor kada je čuo da smo iz Hrvatske, rekao da nemaju namjeru poslovati s tvrtkama koje dolaze iz jugoistočne Europe. Ima poslovnih ljudi, ali i onih koji su došli na brzinu zaraditi i 'odmagliti'. Nama je tendencija da se raširimo i voljeli bismo ostvariti pravo na rad u sljedećih pet ili deset godina, pogotovo ako se ukine zabrana zapošljavanja hrvatskih radnika", kaže Jakšić.
Na pitanje je li problem naći radnike za rad u Njemačkoj ili je "navala", građevinar kaže kako nije jednostavno naći kvalitetnog radnika jer su neki imali negativna iskustva, pa su sada oprezniji.
Čitav niz aktivnih gradilišta u Njemačkoj ima hrvatska građevinska tvrtka Radnik koja zapošljava 500 radnika, na njemačkom tržištu je već 45 godina sa sjedištem u Oberhausenu. U Njemačkoj zapošljavaju 80 do sto radnika po godini. Željko Barišić, direktor ove tvrtke sa sjedištem u Križevcima (osnovana prije 65 godina) kaže kako su hrvatske tvrtke od ulaska Hrvatske u EU zasigurno profitirale i kako je danas puno lakše raditi jer ne trebaju vize.
Duplo veće plaće
Na pitanje kako vrše selekciju radnika koji će raditi u Njemačkoj odgovara da najiskusniji dolaze u Njemačku. Selekcija se vrši na gradilištima u Hrvatskoj i tek nakon što je radnik dokazao svoju stručnost, stječe pravo da može biti raspoređen na gradilišta u Njemačkoj. Tako plaća s hrvatskih oko 800 do 1.100 eura raste na 2. 200 do 2.400 eura plus novac za godišnji odmor. Riječ je o brutto iznosima, a uz to ide osiguran smještaj i put na posao", priča Barišić.
Kaže da je problem što hrvatskim tvrtkama njemačke tvrtke sada "otimaju" kvalitetne radnike i privlače ih sebi u njemačke tvrtke.
"Evo baš smo sada morali prepustiti poslovođu, tri ili četiri tesara", kaže Barišić.
Na spomen prijevara i neplaćanja radnika od strane hrvatskih tvrtki u Njemačkoj direktor tvrtke Radnik Željko Barišić kaže: "Ima vrlo uspješnih tvrtki, ali na žalost čujem da ima i naših (hrvatskih) tvrtki u Njemačkoj koje nisu upoznate koje su obveze i koje sve posljedice mogu imati, a doživi se i da ljudi kod tih tvrtki ne budu plaćeni. Mislim da bi tu naše Ministarstvo trebalo rigoroznije gledati, ali vjerojatno su njihove mogućnosti ograničene", kaže Barišić i naglašava da bi plaćanje minimalne satnice moralo biti obveza.
http://www.dw.de/njema%C4%8Dke-tvrtke-otimaju-se-za-hrvatske-radnike/a-17949706
