"Malo je reći da sam na premijerku Jadranku Kosor ljut. Evo, u 60-im godinama crnčim od danas do sutra kako bih sastavio kraj s krajem, a onda mi premijerka, zato što ne radi svoj posao za koji je i te kako dobro plaćena, iz džepa 'izvadi' gotovo osam tisuća kuna", kaže Zdravko Bagić, koji je prije nekoliko godina iz bankarskih i trgovačkih voda "uplovio" u maslinarstvo. I tada počinje njegova kalvarija.
Bagić je prije tri godine u Lozovcu posadio 4.000 maslina. Danas s gorčinom prebrojava suha stabla. Tijekom te tri godine, kaže, molio je lokalne vlasti da omoguće navodnjavanje sadnica, a tek nedavno mu je uspjelo s molbama polučiti uspjeh. Svjestan je, kaže, da zahvat nije jeftin i da treba platiti cijevi, Vodovodu priključke te takse lokalnoj zajednici.
Kosor svoju uredbu 'prekrstila' u žalbu?
"Doznao sam da je Vlada 21. travnja ove godine donijela posebnu uredbu o naknadi za priključenje vode prema kojoj vlasnici plastenika i poljoprivrednog zemljišta, kakav je moj slučaj, plaćaju naknadu u visini jedne petine prosječne plaće u zemlji, što je u skladu s europskom praksom. U konkretnom slučaju trebao sam platiti jedva 1.200 kuna. Kad sam pokušao uvjeriti ljude u Vodovodu da je to tako, pokazalo se da uredba postoji, ali da je premijerka do dan-danas, a prošlo je od tada pola godine, nije potpisala", ispričao je za Slobodnu Dalmaciju Bagić, koji je premijerki poslao dvije požurnice kako bi potpisala uredbu.
"Dobio sam dopis premijerkine šefice Ureda Banić da je moju 'žalbu' na visinu naknade (?!) za priključenje proslijedila nadležnim ministarstvima?! Ne mogu doći sebi. Ja molim da se potpiše već usvojena uredba kako bih, umjesto 9.000 kuna, koliko sam na kraju morao platiti Šibeniku, platio tek 1.200 kuna, a oni tu moju molbu krste žalbom. Trebalo bi provjeriti koliko je u tih pola godine na sličan način, krivicom premijerke, 'opljačkano' poljoprivrednika", kaže Bagić, koji s državnom administracijom u Zagrebu ratuje već godinama.
Ljudi žele raditi, država im ne da
Naime, pokušao je maslinik zasaditi i u Oštrovici, međutim država ga, tvrdi, u tome sprečava.
"Nitko ne želi razgraničiti moje idealno suvlasništvu u zajedničkoj parceli s državom. Uz to, ne žele mi ostatak te parcele dati u koncesiju, nego i dalje leži zapuštena. Potrošio sam brdo novca, živaca i tko zna koliko vremena da to riješim, ali uludo. Sada mi ne predstoji ništa drugo nego izračunati izgubljenu dobit proteklih godina i tužbom je naplatiti od države", kaže Bagić, koji će prema prvim procjenama potraživati oko 10 milijuna kuna.
