U publikaciji "Gospodarska kretanja" analitičari HGK upozoravaju da bi nelikvidnost kroz koji mjesec mogla dosegnuti rekordnu razinu iz prosinca 1999. godine, kada je iznosila 28,7 milijardi kuna. Naime, 1999. pamtimo kao godinu rekordne nelikvidnosti, koja se počela smanjivati od 2000. jer je to bio prioritet tadašnje koalicijske vlade.
Budući da država i dalje ne reže rashode, analitičari nisu optimistični i tvrde da će nelikvidnost i dalje rasti. Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić za Novi list kaže da rastuća nelikvidnost stvara dodatni pritisak na pad gospodarske aktivnosti, te da je problem eskalirao čim su počeli problemi s punjenjem proračuna.
"To je rezultat i strukturnih problema našeg gospodarstva u kojem je udio države velik, pa je i veliki broj poduzeća izravno ili neizravno vezan na proračun i javne tvrtke, i čim to počne 'škripati' neplaćanje se rapidno širi. Model kreditiranja za obrtna sredstva preko HBOR-a, koji tvrtke mogu koristiti za pokrivanje svojih obveza, uključujući i poreze, može pomoći samo kratkoročno, no dok ne bude bilo smanjenja proračunskih rashoda i rezanja troškova javnih tvrtki – što bi garantiralo da će javni sektor početi na vrijeme plaćati obveze – nelikvidnost će se i dalje povećavati", upozorava Šantić.
Zrinka Živković-Matijević iz RBA Consultinga kaže da nije optimist i smatra da će se trend rastuće nelikvidnosti i dalje nastaviti jer sve kreće od države i državnih poduzeća, a tu se ne vide značajniji pomaci na rashodnoj strani.
Živković-Matijević ističe da nelikvidnost najviše pogađa male poduzetnike, jer oni najbrže reagiraju na promjene – kao što su u vrijeme ciklusa rasta gospodarstva najbrže povećavali zaposlenost, sada je najbrže smanjuju, jer su uslijed neplaćanja prisiljeni rezati troškove, a onda i broj radnika te općenito gospodarsku aktivnost.
Prethodni članci:
arti-201003110158006 arti-201003160359006
