Jalovi pregovori Grčke i njezinih vjerovnika, te iščekivanje posljednje sjednice Američke centralne banke (FED-a) prije ljetne stanke na kojoj se očekuju prve naznake povećanja kamata u SAD-u od jeseni ili najkasnije početkom sljedeće godine natjeralo je ulagače na burzama na opreznija ulaganja. Ranije najave povećanja kamata na američkom tržištu već znači povlačenje novca s tržišta zemlja u razvoju, a manje ulagnje u dionice znači da se očekuje veća zarada na kamatama u SAD-u. Što god da se dogodi na tržištima i kako god se ova dva slučaja raspletu utjecat će i na Hrvatsku, koja je već ranije svoje zaduženje premjestila na europska tržišta i to zbog smanjenja kamata pod utjecajem mjera Europske središnje banke (ECB) koje će se provoditi do rujna 2016. godine, piše Novi list.
Teško za podnijeti
"Na Hrvatsku i na sve zemlje koje imaju sličan visoki rizik na ulaganje u njihove obveznice vjerojatno će trenutno više utjecati nepostojanje dogovora Grčke i kreditora, nego odluka FED-a kad god kamate u SAD-u počele rasti – na jesen ili početkom sljedeće godine. No, makar će mjere Europske centralne banke trajati još najmanje godinu dana u takvom okruženju za očekivati je da će investitori njihov prestanak ugraditi u kamate i nešto ranije, što su učinili i kad su snizili kamate prije početka primjene tih mjera", prognozira analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić.
Ističe da je naš problem što nismo konsolidirali javne financije, nemamo jasnu strategiju upravljanja javnim dugom i naše će stope rasta, ako ih i bude, biti slabe za razinu duga i deficita kojeg imamo", napominje Šantić.
Začarani krug
Na pitanje može li Hrvatska u situaciji niskih kamata na europskom tržištu pokušati refinancirati svoj dug kako bi pritisak budućih većih kamata bio slabiji Šantić kaže da ta operacija zahtijeva puno vremena, jasne najave reformi i da je za takvu akciju vjerojatno prekasno.
Tako će se Hrvatska već nagodinu naći u situaciji da joj ponovo rastu izdaci za kamate, što će iziskivati nova zaduženja po većim kamatama, odnosno začarani krug javnog duga čije će financiranje zahtjevati da se smanjuju drugi troškovi u proračunu. Sljedeća Vlada tako će imati izbor između nastavka postupnog iscrpljivanja i smanjenja transfera prema građanima ili između radikalne štednje kako bi se olakšao odnosno pojeftinio pristup međunarodnom tržištu kapitala. No, te mjere vjerojatno bi morale biti toliko radikalne, poput onih od kojih Grčka bježi a tiču se smanjenja plaća i mirovina, da bi pogodile stanovništvo jednako kao i zatvaranje pristupa tim tržištima.
Tako je za nastavak sadašnjeg stanja bilo kojoj Vladi, sastavljao je SDP ili HDZ, ostala još jedna mjera, uzimanje novca na domaćem terenu, odnosno povlačenje sredstva iz drugog stupa. Ni u jednoj od te dvije stranke o takvoj mogućnosti nitko ne želi službeno govoriti, no u neslužbenim razgovorima gospodarski stratezi HDZ i SDP-a ne bježe ni od te mogućnosti, kako bi se izbjegli jači potresi u hrvatskom društvu.
Novi list/Danas.hr
