Naime, troškovi zaposlenih su ove godine za 1,9 posto, odnosno za oko 160 milijuna kuna, veći nego lani u istom razdoblju. U Ministarstvu financija kažu da je problem to što po pojedinim ministarstvima nisu donesene uredbe o sistematizaciji pa su troškovi i dalje iznad planiranih.
Kako doznaje Novi list, riječ je o ministarstvima obrazovanja, unutarnjih poslova i zdravlja, gdje se tek očekuju sistematizacije, ali u ministarstvu financija priznaju da u svakom resoru, pa i u njihovom još pokušavaju otkloniti brojne nelogičnosti, pogotovu kad su dodaci na plaće u pitanju.
U nekim agencijama plaće veće do 30% nego u državnoj upravi
Osim donošenja uredbi u tim ministarstvima, očekuje se i da će u nekoliko sljedećih tjedana biti postignut i dogovor sa sindikatima oko ušteda na dodacima, prvenstveno božićnici. Ako dogovor ne bude postignut, država uvijek ima mogućnost smanjenja koeficijenta za minuli rad sa sadašnjih 0,5 na 0,3 posto, napominju u Ministarstvu financija. Na taj način ušteda bi bila i do 900 milijuna kuna.
Nadalje, plan je i sve zaposlene koje država plaća iz svog proračuna svesti u okvire koje zadaje Zakon o plaćama, pa bi tako nestale razlike između plaća po pojedinim ministarstvima za iste poslove, ali i razlike između plaća u 64 agencije, zavoda i instituta u odnosu na zaposlene u državnoj upravi. U pojedinim agencijama plaće su i do 30 posto veće nego u državnoj upravi.
Ušteda od desetak milijuna kuna?
"Ujednačavanje plaća će biti, ne može tajnica u nekoj agenciji imati 20 ili 30 posto veću plaću od one u, primjerice, Ministarstvu pravosuđa", poručuju iz Ministarstva financija, iako zasad ne žele govoriti o tome kolika bi se ušteda postigla na izjednačavanju plaća u agencijama s onima po ministarstvima, no spominje se da je i tu riječ o desecima milijuna kuna.
Inače, od početka godine do kraja svibnja država je u proračun skupila 44,45 milijardi kuna, što je 4,5 posto, odnosno 1,9 milijardi kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno su proračunski troškovi bili 49,4 milijarde kuna, što je 570 milijuna kuna manje nego lani. Tako je u prvih pet mjeseci ove godine proračunska potrošnja bila za gotovo pet milijardi kuna veća nego proračunski prihodi, ali je minus u državnoj blagajni bio manji nego lani u istom razdoblju, kad je iznosio gotovo 7,5 milijardi kuna.
