Svatko tko je išao obaviti usluge platnog prometa na šalteru banke zna kako su one u pravilu skuplje nego da se koristi internetsko bankarstvo. Razlog tome su osjetno viši stvarni troškovi transakcije jer se njima podrazumijeva i rad službenika banke. Banke sa svojim višim cijenama nastoje smanjiti pritisak na šaltere i potaknuti svoje klijente na korištenje internetskog bankarstva, piše tportal.
Minimalne i maksimalne naknade
U tom slučaju transakcija koju obavite preko internetskog bankarstva koštat će vas maksimalno dvije kune, dok se cijena transakcije u poslovnici banke može popesti i na 100 kuna. Bankarske naknade ovise o tome plaća li se transkacija na šalteru ili online, te prema kome ide plaćanje. U pravilu je prebacivanje novca na račun fizičkih osoba koje imaju račun u istoj banci besplatno, bez obzira na način plaćanja dok je provizija od jedan do 1,5 posto iznosa računa ako plaćate pravnim osobama u poslovnici.
Kad je riječ o plaćanju pravnim osobama u poslovnici, banke imaju gornje i donje granice koje oni samostalno određuju. Donja granica minimalne naknade varira od pet do 10 kuna, dok gornja granica maksimalne naknade iznosi od 75 do 100 kuna.
Online plaćanje
I drugi pružatelji platnih usluga kod kojih se plaća na šalteru imaju provizije sličnih iznosa. Naime, Fina naplaćuje fiksnu naknadu od 4,80 kuna za iznose do 494,85 kuna, a na račun iznad tog iznosa 0,97 posto uplaćenog iznosa s gornjom granicom od 75 kuna, dok Hrvatska pošta naplaćuje fiksnu naknadu od pet kuna na račune do 273,22 kune, a na račune iznad tog iznosa 1,83 posto uplaćenog iznosa, odnosno 80 kuna na račune vrijednosti iznad 4371,59 kuna.
U slučaju da osoba odluči platiti račun online proći će znatno povoljnije, pogotovo kad je riječ o visokim računima. U pravilu su naknade jedna ili dvije kune, bez obzira na iznos računa. Građani će platiti nižu naknadu kada plaćaju nekome tko ima račun u istoj banci, a kad je riječ o plaćanju računa u nekoj drugoj banci platit će višu naknadu.
Kako proći jeftinije?
Snažna konkurencija na tržištu platnih usluga dovela je do različitih popusta i mogućnosti plaćanja bez naknade kojima se pokušavaju privući klijenti. Naime, banke nude pakete usluga građanima uz jednokratnu mjesečnu naknadu koje pak uključuju mogućnost plaćanja određenog broja računa s nižom naknadom ili bez naknade, dok drugi pružitelji usluga platnog prometa među kojima su Fina i Hrvatska pošta privlače oslobađanjem naknada za pojedine izdavatelje računa s kojima su dogovorili poslovnu suradnju.
Naime, Fina na svom popisu ima oko 200 komunalnih tvrtki i drugih institucija za čije račune se ne plaća provizija ili je ona snižena, a u Hrvatskoj pošti bez naknade možete plaćati račune HEP-a i većeg broja komunalnih tvrtki diljem Hrvatske.