"Utjecaj svjetske financijske krize na hrvatsku ekonomiju prvenstveno se manifestirao kroz snažan pad izvozne potražnje te stranih ulaganja. Tako je u 2009. izvoz roba i usluga realno smanjen za 16 posto, dok su izravna i portfolio strana ulaganja prepolovljena, što je rezultiralo smanjenjem investicija za 12 posto i dovelo do pada cijena te ispuhavanja balona na tržištima vrijednosnih papira i nekretnina.
Dakle, radi se o tipičnom slučaju 'eksternog šoka' koji je radikalizirao od ranije prisutne probleme vanjske i unutrašnje neravnoteže te neracionalnosti u funkcioniranju ekonomskog sustava", Željko Rohatinski u intervjuu za slovenski mjesečnik Bančni vestnik.
Guverner procjenjuje da će BDP na godišnjoj razini pasti za 2 posto, dok projekcije Vlade govore o padu od 1,6 posto.
"Time se pojedini problemi dodatno zaoštravaju, posebno u fiskalnoj sferi", upozorio je Rohatinski.
Deficit će biti veći od 6 posto
Nadalje, guverner prognozira da će deficit javnog sektora ove godine premašiti šest posto BDP-a zbog podbačaja planiranih prihoda i izraženih političkih problema u vezi s pokušajem smanjivanja određenih 'prava' korisnika proračunskih sredstava.
"Tako se nastavlja nepovoljna situacija koja je u sferi tekućeg proračunskog deficita, akumuliranog javnog duga i ukupno povećanih potreba financiranja bitno određena hipertrofiranošću javnih službi, neracionalnostima u poslovanju javnih poduzeća, neodrživošću postojećih sustava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te problemima u sustavima poticaja i subvencija.
To je posljedica dosadašnjeg odgađanja nužnih reformi koje, naravno, imaju svoju ekonomsku, socijalnu i političku cijenu, pa su kao takve rizične, posebno u predizbornoj godini", rekao je Rohatinski.
Reforme ili MMF
Na pitanje hoće li Hrvatska sklopiti stand-by aranžman s MMF-om, Rohatinski kaže kako sada objektivno ne postoji potreba za takvim sredstvima, ali da će novi aranžman biti neizbježan, ako se ne provedu reforme.
"Nakon što je financijski sustav uspješno izdržao prvi udar krize i omogućio državi potrebno zaduživanje na domaćem tržištu, hrvatske vlasti su procijenile da mogu održavati vjerodostojnost svoje ekonomske politike i bez aranžmana s Fondom. Relativno uspješna izdanja obveznica na inozemnom tržištu krajem prošle i tijekom ove godine su to u određenoj mjeri i potvrdila.
Međutim, dosadašnja uspješnost ne daje nikakvo jamstvo da će tako biti i ubuduće. Ključnu ulogu u tome imat će predstojeći rezultati u konsolidaciji javnih financija. Ne uspije li Vlada u svojim naporima, traženje novog stand-by aranžmana možda neće imati alternativu", rekao je Rohatinski.
Govoreći o bankarskom tržištu Rohatinski je istaknuo kako su po poslovne banke dalje najrizičniji hipotekarski krediti gdje je udio loših kredita povećan od kraja 2008 do sredine 2010. godine sa 9,7 posto na čak 20 posto.
Prethodni članci:
arti-201010130367006 arti-201010110003006 arti-201010040581006
