Najveća švicarska banka – UBS – pristala je kupiti Credit Suisse za više 3,4 milijarde eura (više od 0,50 švicarskih franaka po dionici ili dva puta više nego su prvotno bili spremni ponuditi), a švicarska vlada dodala je tom iznosu i prve 5,4 milijarde dolara gubitaka na izvedenicama i drugoj rizičnoj imovini.
Sporazum o preuzimanju uključuje ogromnu potporu države i središnje banke iz programa kredita i jačanja likvidnosti i obećanje vlade da će apsorbirati do devet milijardi franaka potencijalnih gubitaka od preuzimanja.
Prošli tjedan Credit Suisse objavio je da je od švicarske središnje banke osigurao 50 milijardi franaka iz programa osiguranih kredita i kratkoročne likvidnosti. Program može koristiti ako je vrijednost kolaterala, poput hipoteka i vrijednosnih papira, veća od iznosa kredita. Povrh toga, središnja banka ponudila je banci nastaloj spajanjem UBS-a i Credit Suissea hitni zajam za likvidnost od čak 100 milijardi švicarskih franaka i još 100 milijardi franaka iz državnog mehanizma zaštite likvidnosti, za koji izričito jamči švicarska vlada. Ukupno 259 milijardi franaka potpore odgovara trećini švicarskog BDP-a.
Središnja banka nije željela odgovoriti na pitanje jesu li Credit Suisse ili UBS iskoristili ponuđeni novac.
I UBS i Credit Suisse spadaju u skupinu 30 globalno sistemski važnih banaka, čije je poslovanje pod budnim okom regulatora, napominje Reuters.
"Vlada će glasačima morati objasniti zašto izlažu riziku novac građana, poreznih obveznika, da bi spasili banku koja je uglavnom servisirala ultra bogate, radila nevjerojatne stvari u investicijskom bankarstvu", rekao je Reutersu bivši izvršni direktor jedne globalne banke.
Reakcija na tržištu kapitala
Nakon najave o spajanju, dionice UBS-a potonule su 8,8 posto dok su dionice Credit Suisse pale za 62 posto, jer je procijenjen dionički kapital znatno ispod cijene. Zbog vijesti o preuzimanju u ponedjeljak su oštro pale i dionice banaka diljem Europe. Među najvećim padom u ranom trgovanju bili su UBS, Deutsche Bank, Barclays i BNP Paribas, javlja Financial Times.
Dogovor o preuzimanju snažno je odjeknuo i na azijskim tržištima međutim, regulatori Hong Konga odbacili su strahove da će bankarska previranja u Europi i SAD-u izazvati širu financijsku krizu. "Ne vidimo ništa od ovoga", izjavila je u ponedjeljak Julia Leung, izvršna direktorica Komisije za vrijednosne papire. "Utjecaj toga prilično je ograničen u određenim regijama. Utjecaj Credit Suissea i njegova volatilnost nisu mnogo utjecali na naša financijska tržišta."
Najveći dioničar Credit Suissea - Saudijska Nacionalna Banka (SNB) - oglasio se povodom preuzimanja priopćenjem u kojem navodi da preuzimanje Credit Suissea od strane UBS-a neće utjecati na njezinu dobit. SNB, koji posjeduje nešto manje od 10 posto Credit Suisse, navodi i kako je udio Credit Suissea na kraju prošle godine činio manje od 0,5 posto ukupne imovine banke: "Promjene u procjeni SNB-ova ulaganja u Credit Suisse nemaju utjecaja na SNB-ove planove rasta i smjernice za 2023."
Središnje banke najavile mjere za ublažavanje bankovne krize
Nekoliko sati nakon vijesti o spajanju, FED i pet drugih vodećih središnjih banaka objavili su da se od ponedjeljka prebacuju s tjednih na dnevne aukcije dolara kako bi "ublažile napetosti na globalnim tržištima financiranja". Naime, europski dužnosnici zabrinuti su da bi veliki gubici nametnuti dioničarima Credit Suissea i vlasnicima obveznica koji drže njegov alternativni dug prve razine — ili AT1 — mogli povećati stres na tržištima ovog tjedna.
Dnevne swap linije između FED-a i Europske središnje banke, Banke Engleske, Švicarske nacionalne banke, Banke Kanade i Banke Japana trajat će najmanje do kraja travnja, javlja Financial Times.
Najava dnevnih dražbi u dolarima u različitim vremenskim zonama politika je koja je posljednji put uvedena tijekom covid šoka 2020.
'Zombija više nema, stiže nam čudovište'
Švicarski mediji šokirani su ovim razvojem događaja. "Zombija više nema, stiže nam čudovište", glasio je naslov komentara u uglednom dnevnom listu Neue Zuercher Zeitungu (NZZ), koji često odražava stajališta establišmenta.
"Prije nekoliko mjeseci nitko ne bi pomislio da će Credit Suiss propasti. Međutim, to se nije dogodilo slučajno", piše komentator NZZ-a, optužujući banku za aroganciju i ponos. "Tržišta kapitalizacija švicarske banke iznosila su 2007. godine 100 milijardi švicarskih franaka, od čega je prošli petak ostalo sedam milijardi franaka", stoji u komentaru. "Vrijednost je u ogromnoj mjeri uništena, a odgovorni su menadžeri koji su olako podcijenili rizike i nemoćni članovi uprave koji prečesto nisu kontrolirali što se događa", ističe se.
Tages-Anzeiger govori o "povijesnom skandalu". "Savezna vlada, financijski regulator i središnja banka dopustili su da ih UBS 'odere", piše taj list. "Nova megabanka bit će na dobitku, a porezni obveznici, klijenti i zaposlenici na gubitku", zaključuje Tages-Anzeiger u uvodniku, prognoziravši gašenje velikog broja radnih mjesta.
Američki regulator prodaje većinu poslovanja Signature Banka
U SAD-u je pak vlasnik Flagstar banke, New York Community Bank (NYCB), pristao kupiti većinu operacija propalog Signature Banka. Savezna korporacija za osiguranje depozita objavila je dogovor u nedjelju, tjedan dana nakon što su američki regulator banaka i osiguravatelj depozita preuzeli kontrolu nad Signatureom.
Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC) objavila je da će NYCB steći 'uglavnom sve' depozite Signature Banka i nešto više od trećine njegove imovine, uključujući gotovo 13 milijardi dolara u zajmovima, koji su prodani uz diskont. NYCB će preuzeti i svih 40 podružnica banke, koje će biti rebrendirane u podružnice Flagstar. Dogovor isključuje Signatureovu kriptojedinicu Signet, koja olakšava kupnju i prodaju digitalnih valuta.
NYCB je platio nešto više od 10 milijardi dolara za gotovo 13 milijardi dolara Signature zajmova koje je kupio od FDIC-a, što je manje od nominalne vrijednosti zajmova od 0,80 dolara po dolaru. Kao kompenzaciju za dogovor, NYCB daje FDIC-u pravo kupnje dionica NYCB-a koje bi mogle vrijediti čak 300 milijuna dolara.
FDIC procjenjuje da će posao na kraju stajati depozitni fond regulatora banaka 2,5 milijardi dolara.
Traži se krivac za SVB
Istovremeno, traži se krivac za kolaps SVB-a, koji je pokrenuo lavinu problema više regionalnih američkih banaka.
Bijela kuća prošloga je petka zatražila od Kongresa da proširi ovlasti FDIC-a, kako bi povratila kompenzacije, uključujući dobit od prodaje dionica rukovoditelja propalih regionalnih banaka kao što su SVB i Signature Bank. Naime, sadašnji zakon dopušta FDIC-u samo nadoknadu zarade od rukovoditelja u većim bankama. Američki predsjednik Joe Biden pozvao je Kongres da regulatorima olakša kažnjavanje rukovoditelja u propalim bankama, uključujući nadoknadom dobiti od prodaje dionica i zabranom osramoćenim šefovima da rade u industriji.
"Nitko nije iznad zakona - a jačanje odgovornosti važno je sredstvo odvraćanja za sprječavanje lošeg upravljanja u budućnosti", kazao je Biden.
Naime, Greg Becker, bivši izvršni direktor SVB-a, prodao je 3,6 milijuna dolara vrijednih dionica banke 27. veljače prema prethodno dogovorenom planu trgovanja, manje od dva tjedna prije nego što je SVB propao.
Administracija također želi proširiti ovlasti FDIC-a da zabrani šefovima propalih banaka da rade u drugim bankama. Trenutačno je FDIC-u dopušteno samo zabraniti osramoćenim rukovoditeljima obavljanje sličnih poslova ako su uključeni u 'namjerno ili kontinuirano zanemarivanje sigurnosti i zdravlja' svoje banke.
"Predsjednik vjeruje da ako ste odgovorni za propast jedne banke, ne biste se trebali moći samo okrenuti i voditi drugu", stoji u dopisu Bijele kuće.
Istodobno, mnogi republikanci okrivili su Bidena i demokrate za najnovije bankovne neuspjehe, pokušavajući povezati fiskalnu politiku administracije s rastućim kamatama koje su okrivljene za nesolventnost banaka. Naime, FED je nakon dolaska Bidenove administracije na vlast predugo čekao s odgovorom na inflaciju, smatraju neki, a njegov rad obilježilo je nekoliko ozbiljnih propusta i u vrijeme Trumpove administracije.
Čak šest upozorenja
Konkretno, FED se proizva da nije reagirao na slabljenje regulative za regionalne banke, koju je američki Kongres izglasao još 2017., a kojom je omogućeno da banke imaju svega tri posto vlastitog kapitala, dok 97 posto mogu činiti depoziti, kao i da je popustio i kontinuiranim napadima bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za jačanje poticaja uslijed pandemije te vodio stimulativnu monetarnu politiku umjesto da ju normalizira, što je dovelo do inflacije.
Međutim, u jeku nedavnih zbivanja, otkriveno je da je FED još 2021. godine zaključio da SVB pokazuje ozbiljne slabosti u upravljanju rizicima te je banci izdao čak šest upozorenja i sugerirao da mora osigurati lakši pristup gotovini u slučaju nepredviđenih okolnosti kao što je povlačenje depozita, menadžment banke, međutim, nije poduzeo ništa po tom pitanju.
Dodatno, SVB je do sredine 2022. prošao punu reviziju FED-a koja je pokazala zabrinjavajući deficit u upravljanju i kontrolama te je stavljena u specifični restriktivni mehanizam koji joj je onemogućio rast kroz akvizicije. Početkom ove godine SVB je prošao i tzv. 'horizontalnu reviziju' FED-a koja je donijela nova saznanja o propustima u kontroli rizika.
Unatoč svemu tome, nije učinjeno ništa, a FED je sada pokrenuo istragu čiji bi nalazi trebali biti poznati 1. svibnja. Istragu je neovisno pokrenuo i Komitet za financijske usluge američkog Kongresa, kako bi se odgovorilo na pitanje, kako je moguće da menadžment nije radio na otklanjanju problema koje je FED uočio?
