Prema podacima koje je predstavila kompanija BP, nakon što eksploatacija nafte dosegne svoj maksimum za četiri godine, započet će pad koji će snažno utjecati na svjetsku ekonomiju i na način na koji danas živimo.
"Posljednjih godina jaz između proizvodnje i potrošnje nafte se dosta produbio, a sljedećih godina nas ne očekuje ništa bolje", piše Independent, a prenosi HRT.
Dr. Colin Campbell , šef londonskog Centra za analizu iscrpljivanja nafte, kaže da je ova teorija zapravo vrlo logična i jasna svima.
"Čaša je na početku puna, na kraju prazna, ako brže ispijate ona će se brže isprazniti", bio je slikovit Campbell, bivši šef geologije i potpredsjednik nekoliko naftnih kompanija kao što su BP, Shell, Fina, Exxon i ChevronTexaco.
Stručnjak za naftu upozorava kako je regularna nafta – ona jeftina i lagana za izvaditi iz zemlje – potrošena već 2005. godine.
"Čak kada se oslonite na preostale resurse, dakle skuplju naftu, polarne regije, tekućinu uzetu iz benzina – vrhunac upotrebe svega toga dosegnut će se najkasnije 2011. godine. Nakon toga resursi će se početi drastično smanjivati", kaže Campbell.
Jeremy Leggett, geolog čija knjiga Napola nestali: nafta, plin, topli zrak – donose globalnu energetsku krizu, približio je ovu teoriju nestajanja resursa široj publici. On naglašava kako naftna industrija i vlade svijeta nisu spremne priznati neminovno nestajanje nafte, isto kao što nisu bile spremne priznati klimatske promjene.
Leggett kaže da je priča o nestanku nafte slična onoj kada se upozoravalo na globalno zagrijavanje
"Tada smo predvidjeli razvoj situacije, više-manje baš onako kako se dogodilo vezano uz klimatske promjene. I tada smo se, baš kao i sada, pitali što moramo napraviti da nas ljudi shvate ozbiljno", zaključuje Legget.
Prethodni članak:
arti-201003090413006
