Osim zaštite država bi bila spremna onima najugroženijima pomoći u plaćanju najma. Primjerice ako su obiteljska primanja 5.000 kuna, a za ratu kredita moraju izdvojiti 3.000 ušli bi u vladin plan za spas dužnika. Banka bi uzela nekretninu, a obitelj bi plaćala za nju najamninu u iznosu od oko 1000 kuna. Još 500 kuna najamnine platila bi im i država, javlja Dnevnik Nove TV.
Korisnici kredita nisu oduševljeni
Vlatka Šimunović, korisnica kredita u 'švicarcima' nije oduševljena. Pita se zašto je godinama uredno plaćala rate.
"Šta sada da se ja oprostim od toga i dam ključeve kome? Banci? Da ja njima opet plaćam najam za to isto i pravo prvokupa za 5 ili 10 godina. Hoću li ja tada biti kreditno sposobna? Hoće li meni moja djeca otplaćivati kuću?", pita se Vlatka.
I u Hrvatskoj narodnoj banci smatraju da je u današnjoj situaciji bankama u interesu riješiti problem s kreditima u francima. Cijene nekretnina su niske, tržište je zamrlo, a šansa naplate od klijenata nakon prodaje nekretnine vrlo je mala pa u HNB-u kažu da je bankama u većini slučajeva sporazumno rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini bolje od deložacije. Takva su rješenja bolja i dužnicima jer ih izlažu mnogo manjem stresu i trošku zaključuju u HNB-u.
Udruga Franak negoduje
Iz Udruge Franak smatraju da je to samo djelomično rješenje. "Zbog toga što rješava problem samo najugroženije skupine građana kojima svakako treba pomoći no to je manji dio korisnika kredita i to prvenstveno ide na korist bankama zbog toga što će imati manje loših kredita i to će njima poboljšati njihovo poslovanje", kaže Ivan Kontrec, koordinator Udruge.
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/novo-rjesenje-vlada-razmislja-o-najmu-stanova-za-koje-je-dignut-kredit---369878.html
