"Već u rujnu prijeti nam opasnost da u državnom proračunu nećemo imati dovoljno novca za isplatu svih mirovina. To je realnost i bez novih ušteda u proračunu, to će se dogoditi", priznao je Globusu jedan Vladin dužnosnik.
arti-201006300564006Ministar financija Ivan Šuker navodno je na sastanku s čelnicima vladajuće koalicije pojasnio da su prihodi od doprinosa sve manji i da redovita isplata mirovina sve više ovisi o proračunu. Da bi do kraja godina država uredno mogla isplaćivati mirovine, proračun će morati osigurati oko 15 milijardi kuna. Tog novca u državnoj blagajni neće biti ako se ne uštedi na drugim rashodima.
Zašto se proračun loše puni i zašto bi umirovljenici mogli ostati bez mirovina, Šuker nije objasnio. Također, na sastanku sa šefovima stranaka koalicije nije iznio prijedlog gdje bi se moglo uštedjeti potrebnih 15 milijardi kuna.
Vlada do sada nije ništa poduzela oko povlaštenih mirovina, za koje je trebala osigurati 7,2 milijardi kuna, a upravo je taj trošak najviše porastao u odnosu na 2009.
"Umirovljenici koji su svoje mirovine stekli radom ne mogu biti žrtve loše Vladine politike. Prihodi od doprinosa skoro su dostatni za isplatu starosnih mirovina ostvarenih po osnovi rada, ali problem stvara oko 200 tisuća povlaštenih mirovina koje se isplaćuju po posebnim propisima i koje uzmu gotovo 8 milijardi kuna. To je proračunski trošak koji Vlada nije riješila", kaže predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.
Manje novca od doprinosa i poreza
Vlada je za ovu godinu isplanirala 35 milijardi kuna rashoda za mirovine ili 1,6 posto više nego lani. No, od mirovinskih doprinosa izračunala je da će dobiti tek 20 milijardi kuna ili 1,4 posto manje nego prošle godine. To znači da je Vlada znala da će doprinosi pokriti tek 57 posto potreba za isplatu mirovina i da će ostatak do 35 milijardi kuna morati osigurati na drugi način, tj. iz poreznih prihoda proračuna.
Problem je i što su u Vladi krivo procijenili kako će se puniti državna blagajna. Zbog lošeg stanja u gospodarstvu, manjeg broja zaposlenih i manjim isplatama bruto plaća, prihodi od doprinosa su znatno manji.
Osim doprinosa podbacuju prihodi i od poreza na dohodak i poreza na dobit, pa se u prvih pet mjeseci u državnu blagajnu slilo 47 milijuna kuna manje poreza na dohodak i čak 1,3 milijarde kuna manje poreza na dobit.
Nastavi li se trend smanjenja prihoda od doprinosa, moglo bi se dogoditi da će državi nedostajati skoro tri milijarde kuna više nego što je planirala.
Prethodni članci:
arti-201006240391006 arti-201006230544006 arti-201006280505006
