Kad bi se Vlada i odlučila na prodaju otoka, mogla bi, naravno, prodavati samo one otoke koji su u njenom vlasništvu. Za početak, morala bi točno utvrditi koliko otoka ima u vlasništvu, a to u Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te u Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom još ne znaju.
arti-201007050511006Potom bi, piše Slobodna Dalmacija, morali mijenjati zakonske odredbe o pomorskom dobru, što bi imalo dalekosežne posljedice i na obalno područje. Postoji i mogućnost prodaje zemljišta na otoku s iznimkom pomorskog dobra, koje se može davati u koncesiju, no tada bi valjalo požuriti s utvrđivanjem granica pomorskog dobra, što nije urađeno na većini otoka.
Budući da za eventualnu prodaju otoka i otočića valja privući kupce, Vlada bi morala posegnuti i za izmjenom Uredbe o zaštiti obalnog pojasa, kojoj je, pak, namjera očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom ponajprije u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, bez planiranja građevinskih područja. Kvaka i jest u 'građevinskim područjima', koja su mamac za kupce, jer nije realno očekivati da bi neki bogataš utukao milijune eura u zemljište za kampiranje.
IDS-ov zastupnik Damir Kajin, umjesto prodaje otoka, kaže da bi Vlada trebala u funkciju staviti sve ono što je u državnom vlasništvu, npr. vojne komplekse koji se protežu od Savudrije do Stona, ali davanjem u koncesiju, uz obvezu ulaganja investitora.
"Mi smo prodali 'srce' nacije, poput Ine, T-HT-a, naših banaka. Da bismo izbjegli bankrot, sutra ćemo prodati HEP. Brodogradilišta će, osim Uljanika, završiti u stečaju, što znači da prodajemo i dušu. Devedeset posto hrvatskih banaka, odnosno 350 milijardi kuna aktive, u rukama je stranaca, koji kontroliraju naše gospodarstvo i 4,5 milijuna prezaduženih građana", smatra Kajin.
S njegovim prijedlogom o koncesiji za vojne objekte slaže se i Ivan Jakovčić.
"Model Brijuni rivijere, koji će se realizirati ne prodajom, nego davanjem u koncesiju uz pravo građenja, dobar je poslovni model za Hrvatsku", kaže istarski župan.
arti-201006250305006SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević-Marinović tvrdi, pak, da sadašnja vlast ne krije kako kani dalje rasprodavati nacionalno blago.
"Šlamperaj i neznanje vlasti državu vodi u bankrot, stoga je treba onemogućiti u rasprodaji državne imovine. Građani na rubu siromaštva prisiljeni su prodavati djedovinu i imovinu, a bilo privatne, bilo državne nekretnine, štite se samo većim standardom. Nije problem što Vlada kani prodati svoje udjele u državnim tvrtkama, nego će se prodati HEP, šume, vode, crpilišta, a to će biti početak kraja našeg opstanka", kaže Antičević-Marinović.
No, da se najcrnji scenarij rasprodaje otoka neće dogoditi uvjeravaju u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, gdje naglašavaju da nikada nije riječ o prodaji otoka, nego o prodaji nekog njegova dijela. Prodaja cijelog otoka podrazumijevala bi i prodaju pomorskog dobra, koje je, pak, opće dobro na kojem se ne može stjecati pravo vlasništva.
