Zsolt Hernadi predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor MOL Grupe, za Jutarnji list otkrio je sve o poslovanju Ine.
Hernadi objašnjava da je do kraja 2008. Ina uspjela izbjeći bankrot isključivo uz aktivnu podršku svojih dvaju ključnih dioničara - Vlade i MOL-a.
"Veliki gubici koji su se nakupljali u poslovanju plinom, agresivni investicijski program radi zadovoljavanja ekoloških standarda EU te svjetska gospodarska kriza gotovo su bacili Inu na koljena. Budući da Vlada nije mogla osigurati sredstva, MOL je jedini pružio podršku u toj situaciji".
"MOL je ukupno platio 9,6 milijardi kuna za Inine dionice. Bio je to dobar posao za hrvatsku državu i za dioničare: MOL je pobijedio na natječaju za privatizaciju Ine 2003. godine ponudivši uvjerljivo najveći iznos za 25 posto plus jednu dionicu u Ini. MOL je 2008. godine ponudio 2800 kuna po dionici, što je predstavljalo premiju od 65 posto u odnosu na cijenu u inicijalnoj javnoj ponudi dionica Ine. Odgovor na MOL-ovu javnu ponudu bio je uvjerljivo pozitivan: gotovo 80 posto dionica Ine koje su u to vrijeme bile u slobodnoj prodaji na tržištu prodano je MOL-u. I možemo jasno naglasiti da naša namjera da dodatno povećamo naš vlasnički udio u Ini ostaje nepromijenjena. Unatoč tome, MOL nakon te dobrovoljne javne ponude nije više kupio niti jednu dionicu!", kaže Hernadi.
S kupnjom dionica Ine, MOL je također postao najveći pojedinačni kreditor Ine, koja prema MOL-u ima nenaplaćena dugovanja u iznosu od 2,2 milijarde kuna, ističe šef MOL-a, i dodaje da Ina bez tog međukompanijskog zajma ne bi mogla ispuniti svoje financijske obveze ni prema državi ni prema dobavljačima.
"Do kraja 2010. godine, ne uključujući ukupni iznos plaćen za dionice Ine, MOL-ov udio u Ininim ulaganjima iznosit će između 11,3 i 12,9 milijardi kuna. MOL ima vlastite dioničare i mora biti odgovoran prema njima. Ako budemo dali još novca toj kompaniji, trebat ćemo imati i potpunu operativnu odgovornost za naša ulaganja. Ako zbrojimo kupovinu dionica i ulaganja, MOL je u hrvatsko gospodarstvo izravno i preko Ine uložio više od 20 milijardi, piše Hernadi.
Važno je istaknuti, kaže Hernadi, i da smo se odrekli temeljnih prava kontrolnog vlasnika: ne možemo slobodno prodavati niti založiti svoje dionice, ne možemo prodati stratešku imovinu bez pristanka Vlade, ne možemo odlučivati o zajedničkim pothvatima i ne možemo donositi još neke druge glavne strateške odluke.
"U ovom su slučaju dvije strane provele uspješnu suradnju kako bi pronašle rješenje koje neće naštetiti Ini te koje će istodobno biti prihvatljivo i za Vladu", dodaje Hernadi za Jutarnji list.
Prethodni članci:
arti-201002090284006 arti-201001110838006 arti-200912090048006
