Hanfa je u četvrtak zatražila od MOL-a da se očituje zbog trostrukog povećanja proizvodnje i zarade na plinu u Siriji (umjesto 16 milijuna kuna mjesečno imat će do 50, u deset godina čak 5,7 mlrd. dolara), jer tu informaciju kao cjenovno osjetljivu nije na vrijeme prijavio burzi.
Riječ je o informaciji koja nije, piše Večernji list, bila poznata svim investitorima kada je početkom prosinca MOL dao privatnu ponudu za otkup osam posto Ininih dionica. Tada je počela i testna proizvodnja na plinskoj stanici Jihar u Siriji.
Naime, nagađa se da su MOL, a možda i mirovinski fondovi, u trenutku početka otkupa Ininih dionica, raspolagali s povlaštenom informacijom. U Hanfi kažu da je teško dokazati je li netko zatajio informaciju.
I dok se oko Ine stvaraju sve veće peripetije, cijena dionice u četvrtak je dosegnula 2.963 kuna. Ponudio ju je tajanstveni američki ulagač koji je prikupio 0,12 posto te dionice i od početka kupnje ostvario je promet od 35 milijuna kuna, piše Večernji list.
Kako bi provjerila nije li taj američki ulagač povezan s MOL-om, Hanfa se u četvrtak obratila i američkom regulatoru SEC-u (Securities and Exchange Commission).
Iz Ine je pak u četvrtak stiglo reagiranje na napise vezane za završetak izgradnje Centralne plinske stanice Jihar na Hayan bloku (Sirija). Tvrde da je on bio planiran do kraja godine.
"Početkom prosinca započela je testna proizvodnja, te je to omogućilo i proizvodnju UNP-a (ukapljenog naftnog plina), a povećani su proizvodni kapaciteti plina i kapljevine. Nakon završetka testne proizvodnje u prvom tromjesečju 2011. godine INA će moći potvrditi konačnu razinu proizvodnje ugljikovodika. Očekuje se da će ista biti znatno povećana u odnosu na prethodno razdoblje, a ova očekivanja najavljena su u financijskom izvješću za prvih devet mjeseci 2010. godine što jasno pokazuje da nema nikakvih tajni vezanih uz plinsko poslovanje u Siriji ili očekivanu proizvodnju", rekli su u Ini.
Tvrde da prema prema javno dostupnim podacima INA ima 55.9 MMboe (milijuna barela ekvivalenta nafte) dokazanih i vjerojatnih rezervi u Siriji.
"Ako to temeljimo na cjenovnom rangu od 70-90 USD/bbl (dolara po barelu) koji je trenutno primjenjiv, prihodi (što nije jednako profitu) bi mogli biti oko 4 do 5 milijardi dolara tijekom cijelog životnog vijeka projekta. Životni vijek projekata istraživanja i proizvodnje je obično 25 do 30 godina. Dakle, ti se prihodi očekuju u otprilike ovom ukupnom vremenskom razdoblju, a ne u 10 godina kako se navodi u medijima", pojašnjavaju u priopćenju. Odbacuju i tezu o enormnom profitu na domaćem plinu, te tvrde da je u devet mjeseci 2010., neto gubitak na plinskom poslovanju u INI iznosio je 460 milijuna kuna.
Vezani članci:
arti-201012230137006 arti-201012210556006