Predstavnici fondova rizičnog kapitala razvili su u petak na konferenciji WinDays u Rovinju živu diskusiju o potencijalima ulaganja fondova rizičnog kapitala u ICT-sektor.
"Svi fondovi na hrvatskom tržištu premali su za sektorsku specijalizaciju. Imali smo sedam investicija; dvije u telekomunikacije, dvije u medicinu i zdravstvo i tri u hranu. Prvo smo pokušali u Sunčanom Hvaru, natjecali smo se za Plivu, išli smo na još desetak drugih projekata. Ovih sedam projekata bio je samo ishod svega u što smo probali", poručio je Borislav Škegro, član uprave Questus Private Equityja, koji bi, tvrdi, ponovio investicije u mobilnu telefoniju. On je, inače, ICT-ovcima objasnio kako su neki od najuspješnijih fondova rizičnog kapitala djelovali u dosadnim sektorima koji nemaju veze s high-techom. "Novac se može zaraditi u vrlo glupim i dosadnim sektorima", zaključio je Škegro.
Marko Makek iz Private Equity Nexus partnera komentirano je sada popularne "Groupon tvrtke", koje omogućuju jeftiniju, kolektivnu kupnju:
"Pitanje je koliko će biti onih koji će na taj način nuditi svoje proizvode, no možda će to postati opći način kupnje", poručio je Makek.
Jedan od najuspješnijih privatnih ulagača na hrvatskom dioničkom tržištu govorio je o ulaganjima u manjinske udjele u ICT-u.
"U ICT-ulaganjima postoje skalabilne investicije kao npr. Google koje trebaju veliki kapital, a mi možemo govoriti o tipičnim hrvatskim ICT uslužnim firmama kojima ne treba biti veliki kapital jer ne trebaju biti skalabilne. Može se govoriti o više vrsta investicija", kupnji postojeće tvrtke, projektnom financiranju koje traži većinskog vlasnika i "venture kapital" ulaganjima za koja vjerujem da su primjenjiva za hrvatski ICT-sektor.
Najveće priče, kao Google ili Microsoft, bile su s manjinskim investitorima na "zadnjem sjedištu", koji su štitili investicije da ne krenu u krivom smjeru. Međutim, kao venture kapitalist imate problem nefunkcioniranja sekundarnog tržišta", požalio se Bakić.
Posebna tema okruglog stola o ulozi fondova rizičnog kapitala bili su novi fondovi za gospodarsku suradnju. Sudionici su istakli da će pet novih fondova s dvije milijarde kuna potaći ne samo razvoj tržišta kapitala nego i osigurati snažni rast BDP-a.
Mirna Marović iz Venture Capital Asocijacije naglasila je da izdvajanje u fondove rizičnog kapitala u iznosu od jedan posto BDP-a donosi dva posto rasta BDP-a, dok jedna uložena kuna Private Equity fondova donosi još pet kuna ostalih financijera.
Ipak, Bakić je uvjeren da ni te dvije milijarde kuna zbog lošeg općeg okružja neće spasiti Hrvatsku te smatra kako ne trebamo imati nerealna očekivanja. Posebno osjetljivo pitanje bilo je pitanje kontrole rada budućih fondova gospodarske suradnje (FGS).
Najbolji jamci
Njih će, naime, kontrolirati povjerenički odbori i Hanfa te je moguće da odbori ili Hanfa oduzmu pojedinom fondu pravo na upravljanje odobrenim sredstvima. To je posebno važno jer država nije propisala minimalne investicije koje u nekoj godini mora realizirati pojedini fond gospodarske suradnje, a ti fondovi naplaćuju naknadu za upravljanje od dva posto na ukupni predviđeni iznos fonda.
Drugim riječima, teoretski ti fondovi ništa ne moraju raditi, a mogli bi naplatiti od maksimalnih 300 milijuna kuna po fondu, šest milijuna godišnje naknade za upravljanje. Država, podsjetimo, na svaku uloženu kunu privatnih investitora u te fondove ulaže jednu svoju kunu do maksimalnog iznosa od 300 milijuna kuna po fondu, pa je pitanje kako će natjerati fondove da samo ne uzimaju novac.
Zoran Zemljić iz Alternative Investa i M. Makek smatraju da će privatni investitori biti najbolji jamac aktivnosti fonda. Oni jednostavno neće dopustiti zabušavanje.
