"Zapadni Balkan: 15 godina ekonomske tranzicije" naziv je novog "specijalnog izvjestaja" Medunarodnog monetarnog fonda (MMF) u kojem se navodi da su zemlje Zapadnog Balkana u posljednjih desetljece i pol prosle kroz veliku ekonomsku transformaciju, no da Hrvatska, Albanija, BiH, Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija bez hrabrog poticaja na nove reformske poteze ne mogu ocekivati da ce privuci dovoljno novih investicija.
"Za zemlje Zapadnog Balkana tranzicija od socijalizma prema kapitalizmu i demokraciji bila je manje glatka nego u drugim dijelovima istocne Europe. No, nakon sto je rat zavrsio i vratio se mir, ove zemlje ucinile su vise nego obnovu: pocele su transformaciju u trzisna gospodarstva, liberalizaciju cijena, privatizaciju mnogih poduzeca u drzavnom i drustvenom vlasnistvu, a pocele su i izgradnju institucija potrebnih za potporu trzisnom gospodarstvu", navodi se u izvjestaju MMF-a.
U izvjestaju se navodi da zemlje Zapadnog Balkana shvacaju da bez makrookonomske stabilnosti ne moze biti ni nade u trajni rast te da je MMF "duboko predan regiji, kroz nase politicko savjetovanje, nasu podrku za izgradnju kapaciteta i, ako je to negdje potrebno, nase financiranje". U nadi da ce iducih 15 godina donijeti pozitivnije promjene, nego prethodnih 15, MMF je izdao ovaj izvjestaj na 118 stranica.
Bez znacajnijeg pomaka
Premda se navodi da proces transformacje nije bio jedinstven u cijeloj regiji, jer su se razlikovale i startne pozicije, izvjestaj navodi da je u vecini zemalja Zapadnog Balkana izostala siroka politicka podrska dugorocnim reformama, a to je predstavljalo kljucan element transformacije novih drzava clanica. Ipak, MMF smatra da je napredak tijekom posljednja dva desetljeca bio vidljiv u svakoj zemlji, sto je rezultiralo povecanjem prihoda i zivotnog standarda. Jedan od ciljeva njihovog izvjestaja je dokumentirati tu transformaciju, kako materijalna postignuca, tako i propustene prilike.
Visoki javni dug
Gospodarski rast ipak je u vecini zemalja nizi u u odnosu na 2000. godinu, a i stopa nezaposlenosti su vrlo visoke u mnogim zemljama. Kao sto se dogodilo i drugdje u Europi, gospodarski rast je usporen i otisao je unatrag. Razdoblje rasta navelo je neke zemlje u regiji da snize porezne stope. Nakon sto je dosla kriza, zemlje zapadnog Balkana vide da je tesko razmjerno trositi manje sto bi odgovaralo padu prihoda. "Kao rezultat toga, neke od zemalja, posebno Srbija i Hrvatska, danas imaju vrlo visoku razinu javnog duga, pogorsanu fiskalnim deficitima koji se trebaju spustiti dolje".
Kao kljucne probleme izvjestaj spominje neucinkovitu birokraciju i korupciju, docim reforma korporativnog upravljanja i dalje ostaje neispunjeno obecanje. Brojna neefikasna poduzeca u drzavnom ili drustvenom vlasnistvu potrebno je privatizirati, pa uz nisku konkurentnost i to utjece na rast gospodarstava zemalja Zapadnog Balkana. Zemlje Zapadnog Balkana daleko su jos od strukturalnih preobrazaja, premda je proces pristupanja Europskoj uniji najjaci katalizator reformi u novim clanicama.
Pri vrhu liste reformi koje se trebaju sto je prije moguce provesti su one koje se odnose na kvalitetu institucija, potom slijede refeorme koje se odnose na ucinkovitost robnog trzista i infrastrukturu. Prvih deset reformi koje Hrvatska treba provesti odnose se na institucije (pravo vlasnistva, povjerenje javnosti u politicare, teret drzavnih regulativa, transparentnost u vodenju politike, rasipnistvo drzavne potrosnje, zastita manjinskih prava, zlouporaba javnih dobara) i ucinkovitost robnog trzista (rasprostranjenost stranog vlasnistva, troskovi poljoprivredne politike, utjecaj pravila poslovanja na izravna strana ulaganja).
Izvjesce "Zapadni Balkan: 15 godina ekonomske tranzicije" mozete pronaci ovdje.
