"Umjesto mirovine od 4.400 kuna, koliko bih trebao dobivati s prosječnom plaćom, sad će mi pripasti svega 2.100 kuna. Gdje su završile moje uplate u mirovinski fond koje sam vršio 35 godina?", pita se ekonomist, koji se s dozom straha od niske mirovine upravo sprema za penzionerske dane.
Upozorava da je država prije desetak godina mogla funkcionirati s 80 milijardi kuna budžeta, a sad joj nije dosta ni 120 milijardi, iako je broj stanovnika ostao isti. Istovremeno su svi nezadovoljni, od radnika i seljaka do umirovljenika, jer ni za koga nema novca, što je, smatra on, čista floskula.
Krajem 80-ih godina mirovine su iznosile 80 posto, a sad su pale na svega 39,75 posto prosječne plaće. Samo je 1999. godine udio mirovine u plaći bio niži – 38 posto, ali na to je utjecala promjena načina iskazivanja podataka u koje su uključene znatno manje mirovine obrtnika i poljoprivrednika.
Mizerne mirovine u budućnosti
Prema istraživanju Ekonomskog instituta, generacija koja sada ima između 25 i 40 godina, past će na još niži standard, a odnos mirovina i zadnje plaće približit će se 30 posto. Dakle, na sadašnju prosječnu plaću od 5.500 kuna, mirovina bi pala na svega 1.650 kuna, piše Glas Istre.
Da mirovine konstantno padaju pokazuju i najnoviji podaci. U srpnju je prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosila 2.156 kuna, što je za 20 kuna manje u odnosu na srpanj 2010.
Iako neznatno, plaće su u istom razdoblju porasle za 2,8 posto, a dodatni jaz između mirovina i plaća pojačala je odluka Vlade koja već treću godinu zaredom mirovine drži zamrznutima.
"Već je 73 posto umirovljenika duboko ušlo u zonu rizika od siromaštva, a većinom su ugrožena samačka domaćinstva i starije žene", upozoravaju u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, koji je zajedno s Maticom umirovljenika Hrvatske nedavno zatražio od Vlade da hitno ukine Zakon o odgodi usklađivanja mirovina od 1. siječnja do 31. prosinca 2011.
Iako u Vladi tvrde da im za to nedostaje 60 milijuna kuna, predstavnici najvećih umirovljeničkih udruga kažu da novca ima te da rebalans proračuna nije potreban.
Ususret parlamentarnim izborima traže od političkih stranaka da razmisle o prijedlozima za 1,2 milijuna umirovljenika jer oni svojom brojnošću mogu presuditi u izbornoj utrci. Jedan od ključnih zahtjeva je da se građanima koji su dobrovoljno ušli u drugi mirovinski stup, a zbog čega imaju manje mirovine, omogući povratak u sustav međugeneracijske solidarnosti.
Vezani članci:
arti-201107110129006 arti-201107040471006 arti-201106200197006