Hrvatski premijer Zoran Milanović, koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku Europskog vijeća, nije želio odgovoriti je li Hrvatska bliža njemačkom modelu koji se bazira na štednji ili francuskom koji se bazira na osiguranju rasta.
"Nema francuskog i njemačkog modela. Postoji jedan model koji je usvojen i neke nove ideje o kojima treba ozbiljno razmisliti i saslušati ih. I to je to", rekao je Milanović koji je novinarima odgovorio je li za model eurobveznica, odnosno za zajedničko preuzimanje duga. Prema tome bi bogatije države preuzele dio duga država u problemima.
'To je zatvoreni krug, a mi ga moramo otvoriti'
"Hrvatska Vlada je za model koja osigurava vidljiv i održiv rast i ne gura zemlju u dužničku krizu. Sad smo vidjeli da su mnoge države stale sa zaduživanjem, međutim rasta nema. Bez rasta nema investicija. Istovremeno, investitori traže financijsku stabilnost, dakle nulte ili minimalne deficite, ali onda nema rasta. Onda nisu ni time zadovoljni. To je zatvoreni krug. Moramo ga otvoriti", rekao je hrvatski premijer. Milanović se nikako nije želio odrediti zauzima li stav njemačke kancelarke Merkel ili francuskog predsjednika Hollandea.
"Ne stavljam to na osobnu razinu. Hrvatske ideje su da rastemo, to nas jedino zanima. Na održiv način, novcem kojeg u Europi ima i idejama koje mi imamo. Ono što je za njih grba na cesti za nas je planina, a pokazali smo da znamo dobro bušiti planine", poslužio se Milanović metaforama. Dodao je kako se Hrvatska na neki način koristi s obje vrste modela.
"Hrvatska i štedi i razvija se u ovom trenutku. Štednja je dobra, ako uopće može biti dobra. Rast u Hrvatskoj i onaj koji mi očekujemo nas ne zadovoljava. Želimo više za Hrvatsku", istaknuo je Milanović dodavši kako je cijela Europa u recesiji ili barem u minimalnom rastu. Premijer je ponovio kako ova Vlada neće odustati od razgovora o promjenama kolektivnih ugovora.
'Bitno je raditi, primati plaću i to je to'
"Hrvatska je zadržala skoro sva radna mjesta u radnom sektoru, u državnoj upravi pa i u javnim poduzećima koja uopće nisu restrukturirana. Hrvatska je ispotpisivala niz kolektivnih ugovora koji nas strahovito opterećuju. Želimo sačuvati radna mjesta, OK, skoro sva koje je moguće te razinu plaća. Sad, tu kad stanem to je strašno puno. Mnoge od ovih država su išle ispod toga. Ona prava koja su povrh toga - dodaci, božićnice, regresi i tako dalje, sve su to uspomene iz nekih ljepših vremena. Bitno je raditi i bitno je primati plaću i to je to. Tu očekujem razumne sugovornike. Nemojmo na galamu jer je to vrijeme prošlo, ako je ikada u Hrvatskoj bilo. Bio bih najsretniji kada bih svima mogao kao predsjednik Vlade 'dati' dvije tisuće eura plaću, ali to je nemoguće. U Grčkoj su umirovljenici imali veća primanja nego u Austriji i sad je to problem", istaknuo je Milanović nadajući se da će u pregovorima naići na razumijevanje sa strane sindikata.
"To su itekako razumni ljudi. I oni žive od toga, primaju plaću od toga kao i ja", dodao je.
