Ma kakva štednja? Svijetu trebaju poticajni paketi!

Zbog kresanja potrošnje od 90 milijardi eura u Britaniji će u naredne četiri godine pola milijuna zaposlenih u državnom sektoru morati naći novi posao.

20.10.2010.
16:38
VOYO logo

Svi londonski listovi opširno pišu o mogućim posljedicama drastičnih mjera štednje u okviru novog proračuna, koji će britanski ministar financija u srijedu predstaviti parlamentu.

Financial Times ocjenjuje da će paket kresanja potrošnje od oko 90 milijardi eura u naredne četiri godine potpuno preobraziti Britaniju. Gotovo pola milijuna zaposlenih u državnom sektoru morat će naći posao u privatnim firmama, a ako se to ne dogodi, naglašava list, koalicijska vlada mogla bi platiti veliku političku cijenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neki ekonomski stručnjaci, piše SEEbiz, upozoravaju da će gospodarski rast vjerojatno biti sporiji nego što se vlada nada, pa će smanjenje proračunskog deficita, koji je trenutno veći od 110 milijardi eura, biti sporije od onog koje novim mjerama želi osigurati ministar financija George Osborne.

Financial Times ističe i da su se Osborne i Nick Clegg, lider liberalnih demokrata, manje stranke u vladajućoj koaliciji, sastali sa zastupnicima iz svojih stranaka kako bi ih upoznali s detaljima financijskog paketa, ali i da ih pripreme za očekivanu lavinu kritika od njihovih političkih protivnika, medija, javnosti i sindikata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kresanje proračuna neće biti dovoljno

Autor komentara u Daily Telegraphu ističe da kresanje proračuna o kojem se spekulira zvuči kao mnogo para, ali i to je, kako tvrdi, nedovoljno. Ministar financija će sasvim sigurno u svojim planovima za smanjenje javne potrošnje saopćiti i neke nove elemente, iako je mnogo toga već procurilo u javnost.

"Od nas se očekuje da s divljenjem gledamo na njegovu namjeru da u naredne četiri godine smanji proračun za 90 milijardi eura, što će sasvim sigurno imati veoma pozitivne kratkoročne efekte, ali veliko je pitanje da li će to biti dovoljno do izazove povoljnu reakciju međunarodnih financijskih tržišta. Današnji proračun bit će samo početak, ali on ni izdaleka neće biti zadovoljavajući, piše u Daily Telegraphu.

Potpuno suprotan stav ima The Guardian u komentaru Josepha Stiglitza, dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju 2001. godine. Vjerovanje da će manji proračunski deficit dovesti do velikog povećanja investicija je mit, naglašava Stiglitz i dodaje da bi Britanija umjesto toga trebala poticati gospodarski rast.

Spas je u novim poticajnim paketima

"Pokazalo se da su takvi paketi usvojeni u Europi, Aziji i Sjedinjenim Državama nakon izbijanja financijske krize bili izuzetno uspješni. One zemlje koje su usvojile najveće pakete u relativnom odnosu na veličinu svoje ekonomije, poput Kine, najbolje su prošle. U državama kao što je SAD, u kojima je politika određivala veličinu i vrstu paketa, to je dovelo do toga da su oni bili suviše mali i manje efikasni, mada su, ipak, imali pozitivne posljedice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sada smo, međutim, došli u situaciju da se financijska tržišta, ista ona kratkovidna tržišta koja su stvorila krizu, koncentriraju na rastuće proračunske deficite i javne dugove. Iako su ta tržišta natjerala političare da postave pitanje možemo li sebi priuštiti nove poticajne pakete, Britanija i čitav svijet moraju upravo to učiniti. Mjere štednje su te koje sebi ne možemo priuštiti.

Zato Britanija ulazi u jedan izuzetno riskantan eksperiment, odnosno rizik koji gotovo da nema nikakve moguće pozitivne posljedice", stav je koji u članku u Guardianu iznosi nobelovac Joseph Stiglitz.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prethodni članci:

arti-201009010593006 arti-201006060260006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo