Hrvatski štediše Ljubljanske banke moći će pred slovenskim sudovima ponovno pokušati vratiti svoje ušteđevine, odlučio je slovenski Ustavni sud.
"Iz odluke nije jasno hoće li se to odnositi samo za zastale slučajeve u Sloveniji ili se odlukom Ustavnog suda otvara mogućnost za nove postupke", upozorava Štefica Stažnik, zastupnica hrvatske Vlade pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, piše Jutarnji list.
Upućeni tumače kako je sada zapravo sve na lokalnim sudovima u Sloveniji i tome kako će oni tumačiti odluku Ustavnog suda, te da je nezahvalno tumačiti krajnje posljedice.
Zanimljivo, iako je slovenski sud donio odluku još u prosincu, hrvatske vlasti o tome nisu izvijestile domaću javnost.
Ipak, ne zna se zapravo koliko ima tužbi hrvatskih građana u Sloveniji. Prema nekim podacima, samo pred nadležnim sudom u Ljubljani ih je stotinjak, od čega je pet presuda prije 'zaleđivanja' bilo pred izvršenjem.
Ustavni je sud odlučivao o tužbi dvojice hrvatskih državljana, Andra i Alana Perića, te kao neustavan ukinuo članak 23. Zakona o fondu Republike Slovenije za nasljedstvo i visokom predstavniku Republike Slovenije za nasljedstvo, kojim su prekinuti ili obustavljeni svi postupci pred slovenskim sudovima koji se tiču deviznih štednih uloga u poslovnim bankama ili njihovim podružnicama, u bilo kojoj državi nasljednici bivše SFR Jugoslavije.
Prema Ustavnom sudu, štedišama je dosad bilo uskraćeno pravo na sudsku zaštitu jer je rješenje njihova problema prebačeno na buduće, neodređeno vrijeme.
"Pravo da se u razumnom vremenu sudskom zaštitom ostvare vlastita prava jedan je od ključnih uvjeta za učinkovito ispunjavanje svih drugih ljudskih prava", smatra Ustavni sud.
Sporni je članak, naime, određivao da će se sudski postupci nastaviti nakon što nasljednice SFRJ sklope sporazum o sukcesiji, a Ustavni sud upozorava da se taj sporazum još niti ne nazire.
Sud je odbacio i argumente slovenskog Državnog zbora i Vlade o tome da je zabrana bila u službi zaštite javnog interesa.
Odbačene su i tvrdnje da bi nastavak prekinutih suđenja prije sklapanja sporazuma između nasljednica Jugoslavije prejudicirao rješenje i time prekršio slovenski Zakon o ratifikaciji Sporazuma o pitanjima nasljedstva.
Uz to, Ustavni sud je u sporazumu iščitao težnju prema lakšem pristupu pojedinaca sudovima jer u članku 8 stoji da države nasljednice moraju osigurati državljanima drugih država nasljednica pristup sudovima u svakoj od tih zemalja. Odluka Ustavnog suda, međutim, ne znači da će niži sudovi morati presuditi u korist hrvatskih štediša, nego samo da će se ti postupci voditi, piše Jutarnji list.
Prethodni članci:
arti-200910280334006 arti-200901180037006
