Slavko LinićIako je ministar financija u Banskim dvorima su već dogovorili ritam zaduženja obveznicama. Vlada se navodno i domislila kako stati na kraj tijesnom ritmu dospijeća i izdanja kratkoročnih vrijednosnih papira. Tako će, piše Vjesnik pozivajući se na visoke izvore, na tržište novca 7. veljače biti ponuđen novi oblik kratkoročnog zaduživanja. Riječ je o trezorskom zapisu s dospijećem u roku od dvije godine, što je presedan za domaće tržište. Time bi se prolongirala otplata kratkoročnog duga, a Vlada bi osigurala likvidnost sustava za vrijeme pregovora s bonitetnim agencijama. Naime, u veljači na naplatu dolaze trezorci ukupne vrijednosti 2,77 milijardi kuna, pri čemu će se oko 66 milijuna kuna izdvojiti za plaćanje prinosa ulagačima. Ako se tome pridodaju i obveze teške 5,2 milijarde kuna, koje nas čekaju u ožujku, jasno je da državi u prvom tromjesečju neće biti lako održati stabilnost javnih financija. To je jedan od razloga zašto se država odlučila plasirati novi vrijednosni papir, koji koristi većina zemalja Europske unije. .
Vjesnik doznaje i da se već priprema jumbo-izdanje međunarodne obveznice u ožujku. Vlada se požurila s donošenjem proračuna, a s nacrtom iz kojeg je vidljiva ekonomska politika za tekuću godinu ide pred predstavnike najvećih bonitetnih agencija u svijetu poznatih pod nadimkom 'Velika trojka'.
Prvi na sastanak u Zagreb dolaze predstavnici Fitch Ratingsa, a u drugoj polovini veljače Linića čekaju razgovori i s predstavnicima Standard & Poors'a i Moody'sa. O tim razgovorima ovisi kreditni rejting koji će biti presudan za ostvarenje plana o izdanju na međunarodnom tržištu. Ako sve prođe po planu, Vlada će u ožujku ponuditi jumbo-obveznicu, odnosno izdanje veće od 1,5 milijardi dolara, odnosno milijardu eura.
Plan je prikupiti što veći iznos, a plan A uključuje plasman na američko tržište. Ako road show pokaže da u SAD-u nema interesa za hrvatsku obveznicu, prelazi se na plan B, koji uključuje plasman u Europi.
