Hrvati su po strandardu u Europi na pretposljednjem mjestu. Iza nas su ostali samo Bugari, a prestigli su nas i Rumunji. Prosječan građanin Lijepe naše ima kupovnu moć od 59 posto u odnosu na prosječnog Europljanina.
Dokazuje to čak i susjedna Slovenija u kojoj pri kupovini istih proizvoda ukupan račun biva manji i to za šest i pol kuna. Iako su primjerice kava, špageti i riža kod nas jeftiniji, voda, sok, toaletni papir, jogurt i čokolada manje stoje u Sloveniji.
Prema posljednjim podacima Eurostata, cijene hrane u Sloveniji ravne su europskom prosjeku. Hrana je za 78 posto od prosjeka skuplja u Švicarskoj, u Norveškoj za 61 posto, dok su u Hrvatskoj cijene 7 posto niže od prosjeka. Na začelju su Poljska i Makedonija.
Nekoliko je uzroka visokih cijena hrane: od male konkurencije, monopola pa sve do visokog PDV-a, tvrdi ekonomski analitičar Damir Novotny dodajući da je Hrvatska u odnosu na, primjerice, Austriju iSloveniju skuplja zbog znatno većeg PDV-a.
Nešto je ipak jeftinije od prosjeka - alkohol. Najskuplji ćete popiti na Islandu i Norveškoj, dok su u Hrvatskoj cijene 3 posto niže od europskog prosjeka. U Bugarskoj i Makedoniji niže su preko 30 posto, navodi RTL. Cijene su relativno iste što se tiče namirnica i to, ali standard je razlika velika.
Osim skupljeg alkohola, u Norveškoj, ali i Velikoj Britaniji cigarete su dvostruko skuplje od prosjeka. U Hrvatskoj su jeftinije 43 posto, dok se najjeftinije u Europi mogu kupiti u Albaniji i Makedoniji.
Hrana, odjeća i automobili su u Hrvatskoj uhvatili europski prosjek, dok je elektronika skuplja. Kad se sve zbroji i oduzme - najviše se isplati piti i pušiti.