Prodaja običnih žarulja u Hrvatskoj je u posljednje vrijeme porasla i za 30 posto, potvrđuju trgovci. To znači da i domaći potrošači stvaraju zalihe klasičnih žarulja. Razlog se zasigurno nalazi u tome što je Europska unija s 1. rujnom zabranila proizvodnju žarulja s užarenom niti, a takva zabrana uskoro će vrijediti i u Hrvatskoj. Presudno je vjerojatno u prvi mah i to što klasična žarulja košta između tri i osam kuna, a za štednu treba izdvojiti od 20 do 70 kuna.
Iako je štedna žarulja dugotrajnija, opasna je po zdravlje ljudi i okoliš. Naime, kao sve fluorescentne cijevi, i ona sadrži živu koja je vrlo toksična. K tome zrači "hladniji" svjetlosni spektar od žarulja sa žarnom niti.
Niz upozorenja vezanih uz štetnost na zdravlje
Koncesiju za skupljanje kompaktnih štednih žarulja u Hrvatskoj ima tvrtka Flora VTC, dok za njihovu obradu koncesiju ima tvrtka Spectra-Media, koja izdvojenu živu nakon obrade izvozi u Austriju. Žarulje se mogu zbrinjavati tako da se one iskorištene predaju trgovcima ili da se samostalno nazove ovlaštena osoba kada otpad dosegne 30 kg, piše Lider.
Britanski stručnjaci upozoravaju da štedne žarulje trebaju biti uključene što kraće i što dalje od glave. Francuska komisija za sigurnost potrošača pak upozorava da štedne žarulje emitiraju elektromagnetske valove, a Haifa University u Izraelu objavio je istraživanje prema kojem korištenje štednih žarulja može rezultirati porastom učestalosti raka dojke.
Štednja ispred svega
No, unatoč raspravama o štetnosti i istraživanjima, štedne su žarulje "stupile na snagu". EU procjenjuje da se zamjenom svih starih žarulja novima može uštedjeti i do 40 milijardi kilovatsati na godinu, čime se sprečava i emisija 15 milijuna tona CO2 u okoliš.
"S energetskog stajališta zamjena žarulja preporučljiva je jer štedna troši tri do četiri puta manje energije. S ekološkog stajališta smatram da problema neće biti u ekološko razvijenim sustavima, a u RH još uvijek nema svijesti ni navike razdvajanja otpada. Za razliku od klasične žarulje koja proizvodi 95 posto toplinske, a samo pet posto svjetlosne energije, štedne proizvedu 30 posto svjetlosti. Što se kvalitete svjetla tiče, nema velike razlike. Smatram da je direktiva EU dobra odluka jer ćemo omogućiti razvoj novih tehnologija", prokomentirao je pak Goran Čačić, voditelj Projekta poticanja energetske efikasnosti u RH. Kad se zbroje svi faktori i doda impuls konstantnog poskupljenja struje, najzdravija, najštedljivija i najjeftinija će ipak biti žarulja koja je ugašena.