Sa srpanjskih 1,45 do 1,80 kuna, mlinari su potiho veleprodajne cijene "krušnog" brašna u kolovozu digli 21,7 do 36,9 posto – na 2,30 do 2,40 kuna za kilogram. A u odnosu na svibanj, kada je cijena brašna bila 1,15 kuna – manje nego kilogram pšenice za koju su seljaci na kraju dobili traženih 1,20 kuna – brašno je poskupjelo i više od 100 posto, potvrđuju u Žitozajednici, čije članice pokrivaju 80 posto hrvatskog tržišta mlinarsko-pekarskim proizvodima, piše Večernji list.
Gubici mlinara lani su iznosili više od 240 mil. kuna. Za to najviše okrivljuju trgovce, s kojima su, optužuju, bili natjerani poslovati na granici prostitucije.
arti-201008100027006"Situacija u mlinarskoj industriji doista je teška i pitanje je tko će preživjeti", kaže Hrvoje Filipović, vlasnik i direktor Granolija, koji je, kao i Čakovečki mlinovi, brašno poskupio na 2,40 kuna, dok Belje i PIK Vinkovci drže veleprodajnu cijenu od 2,30 kuna.
Filipović ne želi spekulirati hoće li poskupljenje brašna pokrenuti lavinu među pekarima i trgovcima.
arti-201008100007006Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, kaže da zasad nitko od pekara nije decidirano najavio kada će i koliko će poskupjeti. Kaže da će to biti samostalna odluka svake od članica, a, ističe, prevagnut će nove cijene energenata.
Barišić smatra da poskupljenje ne bi trebalo biti znatno, niti svugdje jednako jer su se cijene kruha i dosad razlikovale diljem Hrvatske.
Neki ekonomisti tvrde da će cijene kruha rasti samo zato što proizvođači i trgovci u "divljanju" cijena na svjetskim burzama žitarica vide priliku za ekstraprofit.
Stipan Bilić, donedavni prvi čovjek HUP-a za poljoprivredu, smatra, pak, da rast cijena sirovina, plina, struje i komunalija neizbježno vodi do poskupljenja kruha, peciva, keksa...
"Tko nema kapitala da preživi, negdje ga drugdje mora uzeti", zaključuje Bilić.
Prethodni članci:
arti-201008100027006 arti-201008100007006 arti-201008070122006
