Dakle, Hrvatska je u potpunosti popustila Sloveniji, koja je dobila sve što je od početka tražila.
Strategija hrvatske strane u rješavanju tog teškog pitanja temeljila se na tezi da stara devizna štednja nije stvar sukcesije, nego isključivo pitanje privatno-pravnog odnosa banke i klijenta, dok je Slovenija ustrajala da je riječ o sukcesijskom pitanju.
Osim toga, pregovori u Baselu već su vođeni i još početkom desetljeća, 2002. godine, završili su neuspjehom. Odonda se ponajprije promijenila činjenica da Slovenija uvjetuje zatvaranje poglavlja o slobodi kretanja kapitala pristankom Hrvatske na obnavljanje pregovora o staroj štednji pod okriljem banke u Baselu.
Slovenija će vjerojatno, piše Novi List, i u Baselu nametati rješenje koje će biti u njezinom interesu, što ne predviđa skoro obeštećenje prevarenih 130 tisuća štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj.
Pitanje neisplaćenih štediša Ljubljanske banke Hrvatska i Slovenija nastavit će, objavljeno je u četvrtak, rješavati pregovorima pod okriljem Banke za međunarodna poravnanja u Baselu, kako je to i bilo predviđeno sedmim člankom sporazuma o sukcesiji.
"Rješenje za posljednje veliko otvoreno pitanje između dvije države, teže i od problema granice", ocijenio je premijer Slovenije Borut Pahor. Hrvatska Vlada ovlastila je, pak, potpredsjednika vlade Ivana Šukera da o spremnosti za rješavanje problema obavijesti i Banku za međunarodna poravnanja u Baselu. Premijerka Jadranka Kosor prisjetila se još jednom dogovora s Pahorom u Bohinju od 31. srpnja 2010.
Podsjetimo, Kosor i Pahor obećali su 31. srpnja da će rješenje za Ljubljansku banku naći u roku od 90 dana, a jučer je bio 75. dan od Bohinja. Zanimljiv je stoga i tajming objave rješenja još jednog hrvatsko-slovenskog otvorenog pitanja, koje skoro dva desetljeća opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije, samo dva dana nakon svjedočenja Ive Sanadera u Saboru. Još je zanimljiviji hrvatski pristanak na pregovore u Baselu.
Inače, članak sedam priloga C sporazuma o sukcesiji predviđa rješavanje pitanja jamstava za stare devizne uloge na pregovorima sljednica bivše države pod okriljem banke u Baselu, pa će Zagreb i Ljubljana za svoje »rješenje« problema Ljubljanske banke i nove pregovore u Baselu trebati suglasnost i republika bivše Jugoslavije.
Prethodni članci:
arti-201006070794006 arti-201010140817006 arti-201007100301006 arti-201003120316006