Kina sve više potiskuje njemačke i europske tvrtke iz zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe, ponekad i sumnjivim sredstvima. Ovako bi u najkraćem glasio rezultat istraživanja koje je proveo Odjel za istok njemačke Udruge za gospodarska istraživanja.
"Kina je sada, naravno, iskoristila krizu u kojoj se nalazi industrija zapadne Europe kako bi se dokopala nekih tržišta. Nitko nema ništa protiv povoljnih financiranja ukoliko je to tržišno razumljivo, ali nije riječ o tomu. Tu su kamate koje se nude 1,5 ili 2 posto, i to na razdoblje od 15 godina! To je, naravno, nešto što se uopće više ne može opravdati", rekao je predsjednik Odbora Klaus Mangold za Deutsche Wellle.
Kina je, primjerice, aktivna u Srbiji. U travnju 2011. godine počinje izgradnja mosta preko Dunava u Beogradu, za što je 85 posto sredstava osigurano zahvaljujući kreditu dobivenom od državne Bank of China.
Državna kineska banka osigurala je milijunske kredite i za izgradnju brodova u Crnoj Gori.
Kada je riječ o Hrvatskoj dogovorena je zajednička izgradnja zračne luke u Zagrebu, a u Bugarskoj bi, pored Sofije, trebala biti izgrađena kineska industrijska zona.
U Rumunjskoj je već sada prisutno gotovo 10.000 kineskih poduzeća.
Pa ipak, kineska politika ne nailazi uvijek samo na prijateljski doček, posebice ne kada je riječ o europskom tržištu. Krajem rujna njemačka kancelarka Angela Merkel je tako zatražila stroža pravila kad je riječ o pristupu kineskih tvrtki na tržište EU.
Dok se u Europi raspravlja o pristupu Pekinga europskom tržištu, Kina ojačava svoju poziciju u Turskoj. Tako je nedavno šef Turskih željeznica objavio da će Kina investirati 28 milijuna američkih dolara u izgradnju nove infrastrukture, javlja Deutsche Welle.
Prethodni članci:
arti-201007260208006 arti-201001130503006 arti-201001140087006 arti-201001110850006 arti-201003170459006