Katastar nam je pun podataka iz 19. stoljeća!

Hrvatske zemljišne knjige temelje se na onim iz Austro-Ugarske iz 19. stoljeća i ne odgovaraju stvarnom stanju, što je jedan od glavnih uzroka nekonkurentnosti Hrvatske.

1.6.2011.
11:16
VOYO logo

Zastarjele i nesređene zemljišne knjige jedan su od važnijih razloga za odustajanja investitora od ulaganja u našu zemlju, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Prema podacima koji su iznijeti u utorak na konferenciji za novinare u Hrvatskoj samo 1,8 posto teritorija ima odgovarajuće zemljišno knjiženje.

"Mi smo od 1991. do danas uspjeli, potpuno ili djelomično, obraditi samo oko pet posto teritorija zemlje. Ako nastavimo ovim tempom, za očekivati je da ćemo zemljišne knjige završiti negdje u 27. stoljeću", sarkastičan je bi Robert Paj, predsjednik Udruga geodetsko-geoinformatičke struke HUP-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Branko Kleković, predsjednik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, ponovio je da se hrvatski zemljišni registri uglavnom zasnivaju na izmjerama i podacima iz 19. stoljeća, a da je u međuvremenu bilo velikih promjena. Kaže da provedena digitalizacija nije riješila glavni problem - neusklađenost zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem, jer su u digitalni oblik preneseni podaci koji ne oslikavaju situaciju na terenu, piše Poslovni dnevnik.

I vlasnici bi trebali plaćati sređivanje zemljišnih knjiga

U sređivanje zemljišnih evidencija u posljednjih dvadeset godina uloženo svega 550 milijuna kuna ili jedna lipa po kvadratnom metru, a geodeti procjenjuju da bi toliko trebalo uložiti godišnje da bi se posao završio za 10-ak godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za sada u financiranju izrade zemljišnih knjiga sudjeluju država i jedinice lokalne samouprave, a smatra se da projekt neće moći biti završen bez uključivanja u financiranje i samih vlasnika zemljišta koji bi participirali s iznosom od dvije do 4.000 kuna.

Na našim prostorima zemljišne knjige su se počele sređivati za vrijeme carice Marije Terezije u drugoj polovici 18. stoljeća, kako bi se mogli oporezivati vlasnici zemljišta. Čitav projekt je trajao 60 godina, a u njemu je ukupno sudjelovalo oko 18.000 ljudi. Za razliku od toga, u zadnjih 20 godina je u Hrvatskoj obrađeno samo 1,8 posto teritorija na čemu je radilo ukupno oko 150 ljudi.

Dok nam se zemljišne knjige temelje na podacima iz vremena Austro-Ugarske, brojni geodeti sjede doma. Prema podacima Business.hr-a, 400 ih je prijavljeno na burzi rada.

Vezani članci:

arti-201105090575006 arti-201010010597006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo