Naime, Odbor vjerovnika Vemila ne može ostvariti kontrolu nad stečajem te bankrotirane tvrtke, pa hitno traži pomoć stečajne uprave na čelu sa stečajnim upraviteljem Markičevićem, piše Poslovni dnevnik.
Vjerovnici od te propale tvrtke ukupno potražuju 145 milijuna kuna, no problem je što vrijednost njezine nađene likvidne imovine iznosi samo milijun kuna. Stoga vjerovnici sada žele da se revizorskim i forenzičkim istraživanjem uđe u trag nestaloj imovini čija je vrijednost, kažu, oko 100 milijuna kuna!
No, u pokretanju 'istrage' o nestalnoj imovini vjerovnike onemogućava Trgovački sud u Zagrebu. Naime, sutkinja Lucija Butigan treba donijeti sudsku odluku o datumu održavanja prve sjednice Odbora vjerovnika, bez čega vjerovnici ne mogu imenovati revizora koji bi trebao razotkriti kamo i kako je nestala Vemilova imovina prije proglašenja bankrota.
Inače, u Odboru vjerovnika su predstavnici Ministarstva financija, radnika, glavnih dobavljača (M San i Recro) te Zagrebačke banke. Porezna uprava od Vemila potražuje 5 milijuna kuna, 184 radnika 10 milijuna kuna, Recro 15 milijuna kuna, dok Zagrebačka banka potražuje 41 milijun kuna. No, hipoteka Zagrebačke banke je druga jer se Erste banka prva osigurala za naplatu istog iznosa kredita.
Stečajni upravitelj Markičević trebao bi sad u stečajnu masu Vemila vratiti bivšu Vemilovu zgradu na zagrebačkim Vrbanima (na kojoj Erste i Zagrebačka banka imaju upisane hipoteke), a koja je prije stečaja navodno prebačena na sestrinsku tvrtku Vemil neketnine d.o.o.
Zanimljivo je također, piše Poslovni dnevnik, što je toliko mala stečajna masa (milijun kuna) u odnosu na iznos ukupnih tražbina atipičan nerazmjer koji nije zabilježen ni u jednom aktivnom stečaju u Hrvatskoj. Vemilov slučaj tako postaje svojevrstan test za njegove vjerovnike, a glavno je pitanje može li se zakonskim 'polugama' i stečajnim tijelima naknadno uopće sankcionirati izvlačenja imovine prije bankrota.
Isti obrazac (vjerovnici u šoku, dok bivši vlasnici i uprava ležerno nastavljaju poslovanje preko novih tvrtki) postao je 'hit' među posrnulim tvrtkama u Hrvatskoj. Vjerovnici se zasad bore, pojasnio je jedan odvjetnik, no nisu ni blizu rješenja jer trebaju dokaze protiv bivših vlasnika i uprave, a poseban problem im stvaraju i stečajni zakoni jer u stečaju vjerovnici gube pravo da sami pokreću postupak protiv bivše uprave za materijalnu odgovornost, te ovise isključivo o tome hoće li stečajni upravitelj otvoriti to pitanje.
