Ukupni iznos zajma je 163,5 milijuna eura od cega se gotovo polovina iznosa odnosi na HZ Infrastrukturu (79 milijuna eura).
Kreditni zahtjev HZ Infrastrukture u najvecem dijelu se odnosi na investicije u zeljeznicku infrastrukturu ciji je cilj poduprijeti povecanje kapaciteta i pouzdanosti pruge.
Dio kredita u iznosu od 13,7 milijuna eura odnosi se na zbrinjavanja zaposlenika, njihovu obuku te na otpremnine.
Kamatna stopa za HZ Infrastrukturu iznosi 0,44% sto ce rezultirati ustedama u troskovima kamata u iznosu od 97 milijuna kuna za ukupno vrijeme trajanja kredita u odnosu na uvjete financiranja koje nude komercijalne banke.
Razvojni cilj projekta je poboljsanje razine usluge i dugorocna financijska odrzivost javnog zeljeznickog sektora u Hrvatskoj.
Sama priprema zajma bila je vrlo kompleksna i zahtijevala je intenzivan rad cijelog tima unutar HZ Infrastrukture kako bi se zadovoljili vrlo visoki standardi i procedure Svjetske banke.
Tim banke proveo je iscrpnu analizu te su za financiranje odabrani projekti koji su prioritetni, ekonomski najisplativiji i kojima ce ostvariti najvece prednosti za zeljeznicu te za njezine krajnje korisnike.
Tako je, primjerice, rijec o modernizaciji osiguranja na zeljeznicko-cestovnim prijelazima, uklanjanju kriticnih tocaka na prugama, remontu zeljeznickih mostova i tunela i odredenih dionica pruga, osuvremenjivanju kolodvora i stajalista, itd.
"Kombiniranjem bespovratnih sredstava iz fondova EU-a i zajmova razvojnih banaka za projekte koji ne ispunjavaju kriterije za financiranje iz fondova EU-a, postize se najpovoljnija struktura izvora financiranja kojom ce se u duzem roku povecati razina konkurentnosti i poboljsati stanje zeljeznickog sustava u Republici Hrvatskoj kao ekoloski najprihvatljivijeg i najpovoljnijeg oblika kopnenog prijevoza", rekla je voditeljica projekta HZ Infrastrukture Iva Bakula.