Ono što ih zbunjuje i dovodi u nedoumicu prilikom odlučivanja o nastavku formalnog obrazovanja je izjednačavanje stečenih stručnih zvanja s novima koje je donijela 'Bolonja'. Zbunjenost je potpuno opravdana jer postoji 'šuma' objašnjenja i različitih komentara novih pravila i zakona nepoznata onima čija profesija nije povezana s obrazovnim djelatnostima ili jednostavno ne prate zbivanja u tom području.
Važnost cjeloživotnog učenja
Budući smo usvojili tezu o potrebi cjeloživotnog učenja, mnogi svoj trud i vrijeme za učenje usmjeravaju u nadogradnju svog formalnog obrazovanja koje će im uz potrebna znanja i vještine u konačnici donijeti stručnu spremu više razine od dosadašnje, a time i različite privilegije od povećanja životnog standarda do sigurnosti na radnom mjestu. Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je nesrazmjer između zahtjeva hrvatskih i poslodavaca EU. U Hrvatskoj čak 81 posto traži završen petogodišnji diplomski studij i magistarsku titulu dok u EU pri zapošljavanju visokoobrazovanih stručnjaka trebaju tek 35 posto magistara i čak 55 posto prvostupnika.
Što kaže Zakon?
Iz ovoga proizlazi dodatna potreba nastavka formalnog obrazovanja svih čija su stečena zvanja u novom sustavu 'manje priznata' ili su stavljena u položaj u kojem ih se ne prepoznaje. Riječ je stečenoj višoj stručni spremi u starom predbolonjskom sustavu koja je u novom sustavu izjednačena sa zvanjem pristupnika. U Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, članak 14. između ostaloga kaže: ''... stručni naziv stečen završetkom stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju kraćem od tri godine čijim završetkom se stječe viša stručna sprema (VŠS), izjednačen je:
- s odgovarajućim stručnim nazivom stručni pristupnik odnosno stručna pristupnica uz naznaku struke, sukladno članku 8. ovoga Zakona ili
- s odgovarajućim stručnim nazivom stručni prvostupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka uz naznaku struke, sukladno članku 9. Zakona.''
Saznajte odgovore
Ovim je člankom Zakona sve definirano, ali svi oni koji su završili takav studij ostaju s pitanjem: Jesam li ja prvostupnik ili pristupnik? Nakon toga nameće se pitanje o mogućnostima nastavka studijskog obrazovanja koji ovisi upravo o prethodnom odgovoru. Pristupnici nemaju pravo upisati diplomske studije i na taj način su zakinuti pred prvostupnicima koji su nekada, ne tako davno, također završili višu stručnu školu i stekli višu stručnu spremu s kojom su na tržištu rada dijelili identična prava. Popisi s izjednačavanjem stručnih naziva iz kojih proizlaze i prava njihovih vlasnika su objavljeni, ali svi koji profesionalno nisu uključeni u visokoškolski sustav često neće biti u mogućnosti sami pronaći odgovore na svoja pitanja.
Svi zainteresirani mogu informaciju o izjednačavanju svoje stručne spreme i odgovore na eventualna pitanja dobiti na kontakt savjetnik@vsfp.eu .