Na drugoj konferenciji projekta Banke i Poslovnog dnevnika "Novi model rasta hrvatskog gospodarstva" istaknuto je više puta kako je dobro što Hrvatska ulazi u EU te da je država dužna u to uvjeriti svoj puk. Ali, prije toga je nužno provesti reforme.
U samom uvodu uzvanicima se obratila premijerka Jadranka Kosor, koja je izjavila kako je uvjerena da će brodogradilišta biti uspješno restrukturirana i da će raditi, što će pridonijeti zatvaranju poglavlja 8. pregovora Hrvatske i EU o tržišnom natjecanju. To je najteže poglavlje uz 23. o pravosuđu i ljudskim pravima, istaknula je.
"Ako zatvorimo ta poglavlja u ožujku, imamo velike šanse pregovore završiti do lipnja", kazala je te dodala kako nakon potpisivanja pristupnog pregovora i referenduma o ulasku u EU slijedi i ratifikacija u državama članica. Do tada, istaknula je Kosor, moramo izaći iz krize kako bismo pokazali da je Hrvatska to učinila zahvaljujući vlastitim snagama, kako bi se Hrvatskoj otpustio "paket koji nam se smiješi, milijarda i pol eura proračuna", dodala je.
'Usahnuti na svjetskom tržištu'
Savjetnik predsjednik RH Josip Paro kazao je kako je uloga države na tržištu još uvijek prevelika te da sputava tržišno natjecanje.
"Hrvatska je prezatvoreno gospodarstvo. Europska unija neće biti lijek za sve, ali je dobra za njegovo otvaranje", kazao je Paro, dodajući da će hrvatsko gospodarstvo u slučaju da ostane nepromijenjeno "usahnuti na svjetskom tržištu". Država mora stvoriti okvir za investicije, dok privatni kapital mora stvoriti uvjete za otvaranje novih radnih mjesta i ostvarivanje profita, kazao je Paro. Važno je, istaknuo je, da država i pojasni prednosti članstva u EU.
Bitnija su brodogradilišta nego datum ulaska u EU
"Kad postanemo država članica EU, ponašanje države prema poticajima i intervencionizmu donosit će Europska komisija, a ne ova agencija. Više neću biti najnepopularnija i najomraženija osoba u Republici Hrvatskoj", kazala je, pak, Olgica Spevec.
Kako su po gotovo svim istraživanjima javnog mnijenja premijerka i njen prethodnik najomraženiji u RH, predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja morala je pojasniti kako je u pet godina rada doživjela brojne pritiske zbog upozoravanja na način dodjeljivanja državnih potpora gospodarstvu.
"Bilo je lupanja slušalica, zahtjeva da me se smijeni, umalo i fizičkih obračuna kad sam govorila o tome da se neka potpora ne može dodijeliti."
Pohvalila se kako danas situacija u Hrvatskoj izgleda bolje nego u EU što se potpora tiče, u EU one iznose 3,6, a u RH 2,6 posto BDP-a.
Umjereno je optimistična što se tiče budućnosti brodogradilišta, ali potrebno je da sva ostanu na životu, jer "važnije je to nego hoćemo li pregovore završiti u ovom ili onom mjesecu".
Hrvatskoj je preostalo predavanje i zaštita liste postojećih državnih potpora, plan za daljnje poslovanje Željezare Split te restrukturiranje brodogradilišta. Kako nijedno brodogradilište u svijetu danas ne može dokazati dugoročnu tržišnu održivost, Hrvatska je u prednosti jer ima investitore koji im mogu jamčiti ekonomsku održivost, istaknula je.
Škreb: Treba pozdraviti bankovne krize
Glavni ekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb kazao je kako nakon krize "ništa više neće biti isto" i da se očekuje kako će gospodarski rast, pogotovo u tranzicijskim, prezaduženim zemljama koje su imale kreditni boom, biti usporen. U Europi je u zadnjem desetljeću BDP rastao oko 4,5 posto godišnje, dok se nakon krize predviđa da će rasti između 2 i 2,5 posto godišnje.
Ipak, navodi, "treba pozdraviti bankovne krize jer se tada rade reforme". Na listi od 139 zemalja, Hrvatska je 113 po bruto trošku rada. Izjavio je i kako ne stojimo dobro s izlaskom s tržišta i omogućavanja novog početka tvrtkama kojima ne ide dobro. Naglasio je i da je najbolji onaj kapital koji ima namjeru dugoročno ulaganje u Hrvatsko gospodarstvo bez obzira je li domaći ili strani.
Vezani članci:
arti-201101120008006 arti-201012010583006 arti-201101260162006 arti-201012310112006 arti-201101010213006
