Argumente koje je prošle godine za ukidanje poticaja naveo bivši ministar financija Slavko Linić njegov nasljednik Boris Lalovac samo je ponovio. Na taj način država će u proračunu uštedjeti oko 200 milijuna kuna, piše Jutarnji list.
Sustav nije ispunio svoju svrhu
U prijedlogu dopune Zakona o stambenoj štednji, čije donošenje hitno predlaže, Ministarstvo financija objašnjava da je, unatoč činjenici što je država do sada isplatila dvije milijarde kuna poticaja, kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na vrlo niskoj razini, a “sustav nije ispunio svoju prvotnu svrhu”. Štedionice nisu značajnije pridonijele rješavanju stambenog pitanja građana koji su pak ušteđeni novac koristili u druge svrhe.
Prema podacima koji su ranije izneseni, štedionice su odobrile kredite u iznosu od oko 3,5 milijardi kuna, što je 5,5 posto ukupnih stambenih kredita. Uz to, smatraju u Ministarstvu, štediše su ovaj sustav koristili prvenstveno za štednju koja im ispada povoljnija nego da štede u komercijalnim bankama.
Povećanje bogatstva, a ne rješavanje stambenog pitanja
Državna poticajna sredstva (DPS) isplaćivala su se u visini 10 posto (ranije 15 posto) iznosa stambene štednje do 5000 kuna godišnje. Tako su građani od države mogli dobiti do 500 kuna. No, po isteku roka štednje od pet godina, obrazlaže Ministarstvo, oni “podižu ušteđeni novac, zajedno s pripadajućom kamatom i državnim poticajnim sredstvima u svrhe različitu od primarne, odnosno za rješavanje svog stambenog pitanja”.
Na koncu, Ministarstvo smatra da nema ni potrebe poticati kupnju stanova jer je motiv za to u proteklom desetljeću često bilo “povećanje bogatstva”, a ne rješavanje stambenog pitanja. Posljedica toga je zasićenje tržišta nekretnina i velik broj neprodanih stanova.