"Hrvatska ima visoku nezaposlenost i neiskorištene kapacitete, pa u takvim okolnostima nema straha da će tiskanje novca izazvati inflaciju. Uostalom, inflacija se može kontrolirati i priče da bi brzo prerasla u hiperinflaciju su obično plašenje ljudi. Zalažem se za selektivnu kreditnu politiku, koja će ciljano davati novac sektorima koje treba spasiti", kaže profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević .
Da treba tiskati novac smatra i Jakovčevićev kolega s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović. On je još tijekom ljeta predložio da država neke projekte financira emisijama obveznica koje bi kupovao HNB, a što je, ustvari, selektivno tiskanje novca za financiranje određenih projekata.
Za razliku od Jakovčevića i Lovrinovića, drugi ekonomisti smatraju da tiskanje novca nije dobro rješenje.
Tiskanje novca povećalo bi dug
Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u razgovoru za Jutarnji list objašnjava da je hrvatski problem što nismo dužni u svojoj valuti, nego u eurima i dolarima, pa bi svako tiskanje novca, odnosno slabljenje domaće valute povećalo dug u odnosu na BDP.
Ljubo Jurčić kaže da HNB i sada povećava novčanu masu kad otpusti iz rezervi dvije milijarde kuna, te da je problem što se tako povećava samo opći nivo novca koje banke koriste kako žele. Jurčić predlaže da se rezerve otpuštaju samo za konkretne projekte.
Pokrenuti realni sektor
Dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu i gospodarski strateg Kukuriku koalicije Branko Grčić jako se protivi tiskanju novca.
"Treba potaknuti realni sektor, dakle investicije, a iza njih u više od 80 posto slučajeva stoji privatni sektor. Ne dolazi u obzir da njega financira izravno monetarna vlast iz primarne emisije", kaže Grčić, ističući da, s obzirom da smo preuzeli europske principe i pravila, niti ne možemo tiskati novac za pokrivanje deficita.
